Val dojava o bombama koji je posljednjih dana zahvatio Hrvatsku ponovno je otvorio pitanje njihove stvarne pozadine. U četvrtak su prijetnje zaprimljene u više škola u Istri, na području Šibenika, Kaštela i Karlovca, kao i u trgovačkom centru Arena u Zagrebu, a slične situacije prethodno su zabilježene i u Rijeci, Splitu, Osijeku i Dubrovniku.
Jesu li u pitanju izolirani incidenti ili organizirana aktivnost, za Net.hr komentirao je sigurnosni stručnjak i prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „dr. Franjo Tuđman“, prof. Gordan Akrap. Prema njegovoj procjeni, postoje tri moguća objašnjenja. Prvo je da pojedinci oponašaju ranije slučajeve, drugo da iza svega stoji neuračunljiva osoba, dok treći scenarij uključuje ozbiljniju pozadinu povezanu s hibridnim ratovanjem i obavještajnim diverzijama.
Akrap upozorava da učestale dojave, osobito ako traju danima, imaju snažan psihološki učinak na društvo. Sustav mora reagirati na svaku prijetnju, što povećava napetost i troši resurse. Posebno ističe da su škole česta meta jer izazivaju snažnu emotivnu reakciju javnosti, dok trgovački centri privlače pažnju zbog velikog broja ljudi i medijske vidljivosti.
U sigurnosnom kontekstu, takve situacije mogu imati i širu funkciju. Dojave o bombama, objašnjava Akrap, mogu služiti kao oblik obavještajne diverzije. Aktiviranjem policije i drugih službi moguće je pratiti njihove reakcije, raspored snaga i brzinu djelovanja. Time se, posredno, prikupljaju informacije o funkcioniranju sustava, dok istovremeno drugi dijelovi sigurnosnog aparata ostaju manje pokriveni.
Kao primjer navodi situacije iz međunarodnih odnosa u kojima se kroz prijetnje i dezinformacije potiče reakcija protivnika kako bi se analiziralo njegovo ponašanje. Takvi obrasci, ističe, sastavni su dio suvremenih sukoba u kojima se koriste i informacijske i psihološke metode.
Dodatnu zabrinutost izazivaju podaci prema kojima su ranije dojave u velikom broju slučajeva dolazile s IP adresa povezanih s inozemstvom, ponajviše Rusijom. U nekim primjerima primijećeni su i elementi koji upućuju na automatizirano generiranje poruka, poput miješanja jezičnih varijanti, što otvara mogućnost korištenja umjetne inteligencije.
Stručnjaci upozoravaju da je digitalni prostor postao važna arena sigurnosnih izazova te ističu potrebu jačanja kapaciteta za bržu identifikaciju i praćenje izvora ovakvih prijetnji. U tom kontekstu, sve su glasniji pozivi da se policiji omoguće dodatni alati za učinkovitije reagiranje, piše Net.hr.
