Poručio je to Ivo Goldstein na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na holokaust i sprječavanje zločina protiv čovječnosti
Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta i sprečavanja zločina protiv čovječnosti, u vijećnici Grada Rijeke održan je okrugli stol na temu „Nema malih fašizama“.
Riječ je o centralnom događanju ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na holokaust u Rijeci kojem je cilj podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata. U najvećem broju europskih zemalja, pa i u Hrvatskoj, Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti obilježava se 27. siječnja, na dan kada je 1945. godine Crvena armija oslobodila 7.500 preživjelih logoraša iz Auschwitza u Oświęcimu u Poljskoj.
Više u VIDEOPRILOGU Kanala Ri:
Novinar: LARRY AMBROZICH
Snimatelj: IGOR PAULIĆ
Montažer: KRISTIJAN LAJŠIĆ
Sudionici okruglog stola bili su prof.dr.sc. Ivo Goldstein s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. Rina Brumini potpredsjednica Židovske općine u Rijeci, glumac u predstavi „Eichmann u Jeruzalemu“ Dado Ćosić te Oleg Mandić, preživjeli iz logora Auschwitz koji se u panel raspravu uključio online putem Zooma.
Moderator okruglog stola bio je prof.dr.sc. Nikola Petković s Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, a okupljenima se na samom početku obratio riječki gradonačelnik Marko Filipović.
“Imam jednu dobru i jednu lošu vijest, loša je da to postoji, da relativizacija postoji… a dobra je ta da ima još nas koji se tome suprostavljamo.”, rekao je povjesničar Ivo Goldstein.
Jedan od načina borbe svakako je i današnji okrugli stol, na kojemu nažalost nije bilo mladih koji bi čuli poruke kojima nikako vrhunac ne bi trebao biti objavljivanje u tv prilogu.
“Tko je u Drugom svjetskom ratu bio na pravoj a tko na krivoj strani. Ja tvrdim da su partizani bili na pravoj strani – a ako krene relativizacija da su ustaška četnička ili druga strana bili u pravu, onda mi više nemamo o čemu razgovarati.”, dodaje Goldstein.
Ipak o činjenici da je najveće masovno uništenje izvršeno je 1942. godine, kada je u koncentracijskim logorima ubijeno dva i pol milijuna Židova, a među žrtvama holokausta bilo je i milijun i petsto tisuća djece, se i dalje treba govoriti. Nakon što je ugašen zloglasni simbol holokaust 27. siječnja 1945.a, dio Židova svoje je mjesto pronašlo i u Rijeci.
“Mi smo u Rijeci, u tako malom gradu, imali dvije zajednice pa dvije sinagoge, jako brojno za tako mali grad, na kraju rata ostajemo sa jednom sinagogom i iščezlom židovskom zajednicom. Nakon deportacije i genocida u Rijeku se vraća 19 osoba, kada je rat završio – Židova više nije bilo.”, kaže Rina Brumini, koordinatorica Židovske općine Rijeka.
Za razliku od drugih sredina u Rijeci ne trebamo dodatno pojašnjavati povijest, čulo se na okruglom stolu.
OFF: Hrvatska je dio Međunarodnog saveza sjećanja na holokaust koji okuplja oko tridesetak država. Sljedeće godine Hrvatska predsjeda međunarodnim savezom, a naglasak će biti na borbi protiv umanjenja i negiranja zločina u Drugom svjetskom ratu.
„Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve holokausta važno je jer revizionizam, naročito onaj povijesni nikada ne spava i ne smijemo dopustiti mogućnost da nam fašizam ponovno uđe u živote. U demokratskom društvu protiv fašizma se moramo boriti na različite načine, pa i na način da se o tome otvoreno razgovara kao što smo mi učinili organiziravši ovaj okrugli stol“, rekao je riječki gradonačelnik Marko Filipović.
Relativizacija povijesti u Hrvatskoj je konstanta koja traje već više od 30 godina i treba joj se suprotstavljati, smatra prof.dr.sc. Ivo Goldstein.
„Relativizacija povijesti ne samo da postoji već s godinama ne slabi, ali srećom još ima nas koji joj se sustavno suprotstavljamo. U Rijeci postoji poprilično jasan diskurs suprotstavljanja toj relativizaciji, vrlo je jasan i glasan, što dovodi to toga da to postaje jedno većinsko mišljenje i zato se u Rijeci uvijek osjećam dobro“, rekao je Goldstein i dodao kako fašizacija ne trpi kompromise i kako je riječ o ideologiji kojoj se treba beskompromisno suprotstaviti.
Raspravu na okruglom stolu došla je poslušati i predsjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke, Ana Trošelj.
Osim okruglog stola „Nema malih fašizama“ Dan sjećanja na žrtve holokausta ove se godine u Rijeci obilježio i izvedbom predstave „Eichmann u Jeruzalemu“, Zagrebačkog kazališta mladih koja je odigrana u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, kao i prigodnim programom na Židovskom groblju na Kozali, u organizaciji profesora i učenika Osnovne škole Škurinje.
Također, riječki je gradonačelnik sudjelovao u kampanji #WeRemember Veleposlanstva Države Izrael, a i izlozi Gradske uprave Grada Rijeke prigodno su uređeni za ovu prigodu.
