Okvir za prozor ili žica za 3D printer? Sve to, i puno više, može nastati od beskorisnog smeća ako ga, umjesto bacanja na prvo odlagalište, krenemo razdvajati i reciklirati
U to su se mogli uvjeriti i stanovnici Primorsko-goranske županije gdje je, nakon mnoštva peripetija s odlaganjem otpada, danas prezentirana budućnost njegova gospodarenja. Što krije prvi takav centar u Hrvatskoj, na Marišćini, vrijedan 30 milijuna eura, otkrila nam je Maja Brkljača.
Tvrtka Ekoplus koja je u veljači ove godine i formalno preuzela upravljanje Centrom, svojim aktivnostima želi dati konkretan doprinos takvom usmjerenju. Prva u niz aktivnosti je organizacija Dana otvorenih vrata tijekom kojeg su građani imali priliku obići ŽCGO Marišćina uz stručno vođenje zaposlenika Ekoplusa.
Iako Centar redovito posjećuju grupe učenika i studenata, Ekoplus ga želi predstaviti široj javnosti i pozicionirati kao mjesto novih znanja i mogućnosti, poslovnih prilika i dobrih praksi. Vizija Ekoplusa nadilazi sadašnju ulogu da budu centar gdje se otpad obrađuje i odlaže, zato se ne slažu s tvrdnjom da su centri za gospodarenje otpadom u suprotnosti s primarnom selekcijom.
Projektom je predviđeno da će se u budućnosti količine otpada smanjivati i Ekoplus je odmah po preuzimanju Centra krenuo s dugoročnim planiranjem i traženjem novih mogućnosti koje će mu omogućiti bolju tržišnu poziciju, ne samo po pitanju goriva iz otpada, nego i različitih kategorija otpada koje se u budućnosti planiraju izdvajati.
U potrazi za novim mogućnostima, došlo je i do kontakta s tvrtkom Neo-eco s kojom će Ekoplus potpisati Memorandum o suradnji kako bi povećao postojeću aktivnost, razvio nove tehnologije i odabrao smjer koji će Centru omogućiti veću učinkovitost sustava. U planu je formiranje vlastitog reciklažnog dvorišta, sortirnice i dodatno opremanje laboratorijaza karakterizaciju otpada pomoću europskih fondova.
Posjetitelji Dana otvorenih vrata mogli su vidjeti uzorke dijela do sad razvijenih materijala tvrtke Neo-eco kakve bi želio razvijati i Ekoplus u suradnji s mladim znanstvenicima riječkih fakulteta, razvojnim agencijama, poduzetničkim inkubatorima i lokalnim gospodarstvenicima.
Poziv za sudjelovanje na Danu otvorenih vrata, osim građanima, upućen je i komunalnim društvima kao dodatna prilika za izravan dijalog o novoj Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom koja je stupila na snagu 1. studenoga 2017. i načinu na koji će se ona primjenjivati.
“Iako nismo u direktnoj vezi s građanima nego s komunalnim društvima, vjerujemo da će građani kad obiđu Centar i vide konkretne proizvode nastale iz otpada biti motiviraniji za odvojeno prikupljanje. Primjer kružnog gospodarstva u viziji Ekoplusa izgledao bi tako da javne ustanove primjerice imaju podne obloge izrađene od novih materijala napravljenih iz otpada koje su razvili studenti, a proizveli i postavili lokalni gospodarstvenici. Tek tad će Ekoplus i komunalna društva moći motivirati građane za odvojeno prikupljeni otpad jer će on tada postati sirovina.Društvo bez otpada je plan za budućnost kojem trebamo težiti, no dokle ima ostatnog dijela otpada, trebat će ga negdje i zbrinuti. Centre ne treba sagledavati kao konačno rješenje, nego kao pomoć kod uspostave drugačijeg sustava jer praksa pokazuje da kod primarne selekcije nema naglih skokova, ni u najidealnijim uvjetima, a mi smo u sve to ušli s puno nedorečenosti i bez zaokružene strategije. Uspješna uspostava sustava kružnog gospodarstva neće biti moguća bez cjelovitog pristupa problemima, kvalitetnog zakonodavnog okvira i do kraja zaokruženog koncepta”, rekao je direktor Ekoplusa Josip Dedić.
