TKO TO MOŽE PLATIT?

Ako ste mislili da ne može gore, prevarili ste se: Cijene nekretnina mogle bi još porasti, a sve zbog jednog poteza EU-a

Photo: Dino Stanin/PIXSELL

Europska unija planira od 2026. uvesti obvezu ugradnje solarnih elektrana u nove zgrade, što bi trebalo rezultirati udvostručenjem proizvodnje struje tim putem do 2030.

Ionako visoke, mnogima i nedostižne, cijene novogradnje u Hrvatskoj dodatno će porasti. Uzrok tomu, ovoga puta nije APN i sve ostalo čime se obično argumentira rast cijena, već europski plan REPowerEU u kojem je, između ostalog, propisana i obvezna ugradnja solarnih ploča i kolektora u svu novogradnju i već postojeće stambene i javne zgrade već od 2026.

“Cijena gradnje će sigurno biti veća za nove zgrade, a razmjerno i veća za postojeće. Ako promatramo cijeli životni ciklus zgrade, onda sigurno u konačnici ne dolazi do povećanja troškova zbog ugradnje solara. Troškovi energije će se time smanjiti, a to je značajna stavka troškova u fazi uporabe jedne zgrade”, pojašnjavaju za Jutarnji iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

Veliki troškovi, ali i ušteda

Inače, trošak ugradnje solarne opreme u zgrade kreće se između 40 i 70 tisuća kuna. “Govorimo o cijeni instalacije solarnih elektrana snage tri do šest kilovata za obiteljske kuće i manje stambene zgrade. Tome treba dodati priključak na mrežu koji sada plaća kućanstvo, a iznosi oko 3000 kuna fiksno. U svakom slučaju, solarnim elektranama snage tri do šest kilovata godišnje proizvodi se oko pet do šest tisuća kilovatsati električne energije godišnje i štedi oko pet do sedam tisuća kuna godišnje na troškovima struje”, govori Stjepan Talan, vlasnik tvornice solarnih panela iz Varaždina.

Ističe kako je interes za solarne elektrane u posljednje vrijeme porastao zbog straha od značajnijeg poskupljenja struje. Podsjeća da se u branši već posljednjih desetak godina raspravlja o obveznoj ugradnji solara.

“U Hrvatskoj nije bilo sistematskog pristupa koji bi dodatno motivirao na ugradnju elektrana. Zadnjih mjeseci interes za instalacije znatno je porastao, sve u očekivanju viših cijena električne energije”, rekao je Talan.

Razgrabljeni poticaji

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja tvrdi da 3780 stambenih zgrada u Hrvatskoj već ima solarne elektrane, a u proceduri za ugradnju je još 340 objekata. Obvezna ugradnja solara u domaćem zakonodavstvu će biti onda kad se prijedlog Europske komisije uskladi među zemljama članicama.

“Već sada je naš zakonodavni okvir poticajan za ugradnju solara, skraćene su procedure i u većini slučajeva ne izdaju se dodatne dozvole jer se radi o jednostavnim građevinama u okviru postojećih objekata. U odnosu na program REPowerEU, omogućit će se dodatni financijski instrumenti za implementaciju fotonaponskih elektrana, govore iz Ministarstva gospodarstva.

Nedavno je završen javni poziv Ministarstva graditeljstva “Energetska obnova višestambenih zgrada”, koji je zaključen svega 16 minuta nakon otvaranja, jer su građani zatražili čak 200 posto više od predviđenih 600 milijuna kuna bespovratnih potpora. I Fond za zaštitu okoliša je zaključio 100 milijuna kuna vrijedan javni poziv za dodjelu poticaja za korištenje obnovljivih izvora energije.

“Na javni poziv javilo se i nekoliko višestambenih zgrada. Važno je da se sustav ugrađuje na građevinu koja nije oštećena u potresu, a pojedini korisnik će za svoj projekt moći osigurati najviše do 1,4 milijuna kuna”, naveli su u FZOEU.

Udvostručenje postojećih kapaciteta

Ukupni proračun plana REPowerEU iznosi 270 milijardi eura, a velik dio tih sredstava vjerojatno će biti usmjeren na ugradnju solara, s obzirom na to da je cilj EK da udvostruči postojeće kapacitete proizvodnje solarne energije u kućanstvima do 2025. te da osigura potencijal za proizvodnju 600 gigavata električne energije do 2030.

U HKIG-u očekuju da će uvođenje obveze ugradnje solara biti postupno. Računaju da će ta obveza prvo biti uvedena za nove, a zatim i za postojeće javne i poslovne zgrade. Stambene će zgrade na red doći na kraju. U EU-u su neke države već uvele obvezu ugradnje solara u novogradnju, ali iz HKIG-a upozoravaju da se “investicija, bez državnih poticaja, vraća tek za dvadesetak godina”, prenosi Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views