Dan uoči najavljenog vojnog mimohoda u Zagrebu, feministička mirovna inicijativa „Antiratne feministkinje“ oglasila se priopćenjem u kojem oštro kritizira održavanje manifestacije koju nazivaju „mimohodom za smrt“. Upozoravaju da je u pitanju demonstracija sile, a ne briga za građane, te propituju svrhu pokazivanja vojne moći u vremenu društvene, socijalne i klimatske nesigurnosti.
„U trenutku kad se diljem Europe prešućuju velike obljetnice borbe protiv fašizma, a sjećanja na ratne užase marginaliziraju, Hrvatska organizira najveći vojni mimohod u svojoj povijesti“, ističu feministkinje, podsjećajući da se istodobno u Gazi već gotovo dvije godine ponavlja nasilje koje su europske države nemoćne ili nevoljne zaustaviti.
Promocija militarizma?
Posebno zabrinjava, navode, poruka koju takav mimohod šalje građanima – militarizam se promovira kroz veličanje opreme, brojnosti i moći, dok se u sjeni toga prešućuju stvarni troškovi, od organizacije događaja do oštećenja infrastrukture. Osim financijske, feministkinje problematiziraju i političku cijenu: zanemarivanje politike mira i dijaloga u korist agresivne sigurnosne retorike.
„Postroji, uniforme, oružje i simbolika pobjede stvaraju dojam snage, ali iza toga se krije zaborav – zaborav civila, zaborav nestalih, zaborav razaranja“, upozoravaju. Smatraju da se time šalje opasna poruka o tome tko ima pravo odlučivati o budućnosti zemlje – vojni i državni autoriteti, a ne građani.
U priopćenju se oštro kritizira i materijalna strana parade. „U zemlji u kojoj kronično nedostaje sredstava za zdravstvo, socijalnu skrb, umirovljenike i borbu protiv klimatskih promjena, ovakav mimohod predstavlja luksuz koji si ne možemo priuštiti“, poručuju.
Prema njihovu mišljenju, slavljenje discipline, poslušnosti i dominacije kroz vojne spektakle suprotno je demokratskim vrijednostima i podsjeća na politike prošlog stoljeća, koje su često završavale ratovima i represijom. „Ovakve manifestacije nisu odraz snage – one su znak da institucije ne mogu odgovoriti na stvarne potrebe ljudi“, stoji u poruci.
Antiratne feministkinje zaključuju da im nije prihvatljivo da vojni aparat postane dominantna sila u društvu. Umjesto ulaganja u oružje i spektakle, zahtijevaju političku odgovornost i izgradnju kulture mira koja građanima jamči sigurnost i dostojanstven život, piše Net.hr.
