Ova promjena, koja proizlazi iz usklađivanja s direktivom Europske unije, mogla bi građanima, prema procjenama, donijeti uštede i do sto milijuna eura godišnje
Vijest da će od 1. siječnja 2026. svi korisnici hrvatskih banaka imati pravo na besplatno vođenje računa za primanja odjeknula je i na društvenim mrežama.
Na hrvatskom Redditu objavljena je tema koja detaljno objašnjava novosti iz izmijenjenog Zakona o usporedivosti naknada, a rasprava je brzo izazvala brojne komentare. Mnogi korisnici izražavaju mješavinu oduševljenja i skepticizma, što najbolje sažima jedan od komentara: „Jedva čekam, ali gdje je caka?”
Prema objavi, koja se poziva na službene informacije Ministarstva financija, građani će moći zatražiti tzv. “Paket besplatnih usluga”. Taj paket uključuje sedam ključnih stavki, među kojima su otvaranje i vođenje računa, korištenje internetskog i mobilnog bankarstva, polaganje i podizanje gotovine na šalteru ili bankomatu matične banke te korištenje debitne kartice.
Ušteda od 100 milijuna eura?
Ova promjena, koja je rezultat usklađivanja s direktivom Europske unije, procjenjuje se da bi građanima mogla donijeti uštede i do sto milijuna eura godišnje.
Na Redditu su reakcije stigle odmah i bile vrlo brojne. Mnogi korisnici izrazili su zadovoljstvo. „Hvala nebesima, PBZ naknade su mi već preko k**ca prešle tijekom godina”, napisao je jedan komentator, dok je drugi dodao: „Jedva čekam. Odmah idem u banku pretvorit račun u besplatni. Ovo je trebalo biti napravljeno još prije milijun godina.” Ipak, optimizam je ubrzo nadjačala pitanja i sumnje koje su se provlačile kroz cijelu raspravu.
‘Na zahtjev korisnika’ – prva caka koju su korisnici uočili
Najveću pažnju izazvala je činjenica da prelazak na besplatni paket neće biti automatski, već isključivo „na zahtjev korisnika“, što je jedan od najčešće citiranih komentara u raspravi. Korisnici se boje da banke računaju na neinformiranost ili pasivnost građana, koji neće podnijeti zahtjev, pa će tako i dalje plaćati usluge koje bi im inače trebale biti besplatne. Jedan komentator predviđa i praktične probleme: „Jedva čekam stajati tamo šest sati u redu jer ne može automatski to.”
Druga ključna tema bila je razlika između mobilnog i internetskog bankarstva. Zakon navodi da besplatni paket uključuje „usluge internetskog ili mobilnog bankarstva prema odabiru kreditne institucije“. Upravo taj dio – „prema odabiru banke“ – izazvao je zabrinutost korisnika. Ubrzo su se pojavila iskustva klijenata koji su već dobili obavijesti od svojih banaka. „Nažalost većina banaka opet se izvlači i nude samo internet bankarstvo u tom besplatnom paketu, a ne i mobilno“, požalio se jedan korisnik.
Drugi su potvrdili da će, primjerice, Erste i Zaba u besplatnom paketu nuditi samo internetsko bankarstvo putem preglednika, dok će moderna i praktičnija mobilna aplikacija i dalje biti naplaćivana. Takvu praksu mnogi su opisali kao „jako bezobraznu“.
Što se gubi prelaskom na besplatni račun?
Osim pitanja mobilnog bankarstva, korisnici su brzo primijetili da besplatni paket vjerojatno neće uključivati ni neke druge popularne usluge. Rasprava je otkrila da će se klijenti najvjerojatnije morati odreći dopuštenog prekoračenja po računu, tzv. „minusa”, kao i mogućnosti plaćanja na rate debitnom karticom. „Tko može bez toga, nema se kaj razmišljati”, zaključio je jedan sudionik, naglašavajući da je paket primjeren onima kojima račun služi samo za primanje plaće i osnovne transakcije.
Rasprava se proširila i na medijsku pokrivenost ove važne vijesti. Dok je jedan korisnik cinično zahvalio medijima „za zakopavanje ove vijesti u moru drugih gluposti”, drugi su mu odgovorili da se o temi izvještavalo mjesecima i da su na nacionalnim televizijama emitirane opširne reportaže.
Na kraju se činilo da je zajednica na Redditu, unatoč brojnim pitanjima i sumnjama, dobro informirana i spremna iskoristiti svoje novo pravo. Iako pozdravljaju zakonske promjene, građani ostaju oprezni, svjesni da bi banke mogle pronaći načine za dodatnu naplatu usluga izvan besplatnog paketa.
Kao što je jedan korisnik sažeo, pravo pitanje glasi hoće li banke „svoj problem prebaciti na krajnjeg korisnika” povećanjem cijena ostalih, dodatnih usluga, piše Net.hr.
