Hrvatski sabor u četvrtak je većinom glasova prihvatio izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojima se Vladi omogućuje fleksibilnije upravljanje stopom PDV-a na gorivo. Riječ je o tzv. “plivajućem” PDV-u, koji bi se mogao prilagođavati uredbom, bez potrebe za izmjenom zakona svaki put kada dođe do poremećaja na tržištu.
Prema novim pravilima, Vlada bi u izvanrednim okolnostima mogla smanjiti stopu PDV-a na naftne derivate do najviše deset postotnih bodova. Ta bi se mjera primjenjivala privremeno, primjerice u slučaju dodatne eskalacije geopolitičkih napetosti i rasta cijena energenata. Trenutačno se u Hrvatskoj na gorivo primjenjuje opća stopa PDV-a od 25 posto, a europska pravila dopuštaju spuštanje do minimalnih 15 posto.
Raspravu u Saboru obilježile su oštre kritike oporbe, koja smatra da se ovakvim rješenjem pokušava ublažiti problem bez rješavanja njegovih uzroka. Mostov zastupnik Nikola Grmoja optužio je vladajuće da nude parcijalna rješenja, dok su iz Možemo upozorili da Hrvatska već dulje vrijeme ima visoku inflaciju, neovisno o aktualnim krizama.
Zastupnica Jelena Miloš istaknula je kako su cijene rasle i prije sukoba na Bliskom istoku te ponovno otvorila pitanje oporezivanja ekstraprofita. S druge strane, HDZ-ov Marko Pavić poručio je da je upravo rast cijena energenata ključni uzrok inflacije te ocijenio da bi bez vanjskih utjecaja ona bila znatno niža.
Osim izmjena vezanih uz PDV, Sabor je usvojio i niz drugih zakonskih rješenja. Izmjenama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ukinut je rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, no ta se mogućnost odnosi isključivo na objekte izgrađene prije lipnja 2011. godine. Oporbeni zastupnici upozorili su da se time šalje loša poruka i legalnim graditeljima i onima koji su gradili bez dozvola.
Doneseni su i zakoni kojima se proširuju prava radnika koji su bili profesionalno izloženi azbestu, uključujući pravo na zdravstvenu i mirovinsku zaštitu te novčane naknade. U državnom proračunu za tu su svrhu već osigurana sredstva za naredne tri godine.
Izmjenama Zakona o javnoj nabavi povećani su pragovi za jednostavnu nabavu, a uvedena je i mogućnost da se ponuditelji ne isključuju iz postupaka zbog manjih dugovanja prema državi. Cilj je, kako je obrazloženo, povećati konkurenciju i broj sudionika u postupcima.
Na dnevnom redu bili su i međunarodni ugovori, pa je Sabor potvrdio sporazume s Australijom i Novim Zelandom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Uz to, prihvaćeno je i izvješće o provedbi Nacionalne razvojne strategije za 2024. godinu, koje pokazuje nastavak gospodarskog rasta i pozitivne trendove na tržištu rada.
Unatoč velikom broju usvojenih zakona, oporbeni prijedlozi nisu prošli. Među odbijenima su izmjene Obiteljskog zakona koje je predlagao SDP te inicijative Možemo vezane uz zelenu javnu nabavu i uvođenje poreza na ekstraprofit.
