Danas su ponovno zajedno, a Patrick ne skriva koliko je zahvalan čovjeku kojeg prije tog dana nije ni poznavao
Bez pulsa, poplavio i bez svijesti. Većina prisutnih mislila je da mu nema spasa. Ipak, jedan čovjek nije odustao. Stipe Čikeš prošle je godine na Hvaru punih 45 minuta oživljavao Belgijanca Patricka Louwagieja nakon teškog srčanog udara. Njih su dvojica danas zajedno sjedila pred našim kamerama i prisjećala se događaja koji ih je trajno povezao.
Patrick je srčani udar doživio na cesti između Hvara i Brusja, pred petnaestak prijatelja. U tom je trenutku automobilom naišao sanitarni inspektor Stipe Čikeš i odmah počeo s reanimacijom. Sam ga je oživljavao pola sata, sve do dolaska hitne pomoći, a potom je zajedno s medicinskim timom nastavio još 15 minuta.
“Nakon trećeg elektrošoka i adrenalina njegovo je srce počelo kucati”, prisjetio se Čikeš.
Nakon završene reanimacije bio je toliko iscrpljen da se nije mogao samostalno podignuti.
“Kad sam završio tu reanimaciju, nisam se mogao dignuti. Četvorica ljudi su me dizala da bih se uopće ispravio”, rekao je.
Patrick se samog događaja uopće nije sjećao. Sve što je znao o onome što se događalo dok je bio bez svijesti saznao je od ljudi koji su bili ondje.
“Većina ljudi bi rekla: nećemo uspjeti, prekasno je. Ali oni su nastavili 40, 45 minuta. Sve što vam pričam zapravo je ono što su meni ljudi rekli jer sam bio bez svijesti i od trenutka kad sam pao više se ničega nisam sjećao”, ispričao je Patrick.
‘Moja duša raste’
Dok je Patrick ležao u bolnici u induciranoj komi, Stipu su, kako je rekao, mučila pitanja je li sve napravio kako treba i kakve bi posljedice mogle ostati. A onda je iz bolnice dobio fotografiju koja mu je pokazala da se Patrick oporavlja.
“Ja teško, teško mogu pustiti suzu”, priznao je Čikeš, no tog su dana ipak krenule suze radosnice. Tada su ponovno bili zajedno, a Patrick nije skrivao koliko je zahvalan čovjeku kojeg prije tog događaja nije ni poznavao.
“Bio je to nevjerojatan čin čovječnosti. Nemam riječi kojima bih opisao svoju zahvalnost Stipi za ono što je učinio”, rekao je Patrick.
Stipe je pak rekao da mu je najveća nagrada bila to što je ponovno vidio Patricka kako normalno živi.
“Moja duša raste svakog dana kad vidim ovoga čovjeka da živi svoj život”, poručio je Čikeš.
Patrick i njegova obitelj poslali su i pismo u kojem su predložili da Grad Hvar Stipi dodijeli Zlatnu plaketu za humani i požrtvovni čin spašavanja ljudskog života.
Tog dana, između života i smrti, našao se čovjek koji nije odustao. Stipe i Patrick više nisu bili stranci, već prijatelji koje je povezao trenutak u kojem je jedan drugome doslovno spasio život, prenosi Danas.hr.
