MEDITERANSKA RAČUNICA

Cijena nafte drastično pala, ali mi to odmah ne vidimo na benzinskim pumpama. Evo i zašto

Foto: Pixsell. Montaža: RTL

Cijena barela i za trećinu jeftinija nego prije nekoliko mjeseci, a i plin je skoro upola jeftiniji nego početkom mjeseca

Barel nafte jučer je na tržištu SAD-a bio oko 82 dolara, što je pad od čak 33 posto u odnosu na lipanj kad je barel bio 123 dolara. Daleko je to i ispod 130 dolara po barelu koliko je bio nakon eskalacije rata u Ukrajini, kada su svi strahovali da je barel jeftiniji ispod 100 dolara stvar prošlosti, a da bi kao posljedica litra benzina mogla dosegnuti i 20 kuna po litri bez intervencije države.

No kako to da se takav značajan pad cijena ne odražava odmah na Hrvatsku pa na benzinskim postajama ne točimo odmah jeftinije gorivo (dizel je još uvijek 12,29 kn po litri, a benzin 10,58 kn) i zašto se naše cijene vežu za, takozvano, mediteransko tržište, RTL.hr je pitao energetskog stručnjaka i profesora na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu prof. dr. sc. Igora Dekanića.

“Naše se cijene vežu za mediteransko tržište zato što naše kompanije naftne derivate uvoze s mediteranskih tržišta, a to je nafta iz talijanskih rafinerija, dijelom i grčkih, možda i bugarskih. To je Mediteran i otud razlika. Pritom mediteranska tržišta, koja su prerađivačka, kasne za onime što mi gledamo kao cijenu barela na londonskoj robnoj burzi sirove nafte. To je pomak (ili kašnjenje op.a) od dva do tri tjedna. Nafta, koja je oko 90 dolara, na mediteransko tržište doći će za tri tjedna”, rekao je prof. Dekanić.

Ipak, ako je nafta na robnoj burzi u Londonu ispod 90 dolara po barelu, to ne znači da će se ta cijena zadržati narednih nekoliko dana. Nafta je burzovna roba, cijena se mijenja iz sata u sat, pa opet nitko ne može jamčiti da će se ovakva cijena barela zadržati narednih tjedana. “A i ne zna se tko je kupio naftu po toj cijeni, je li to Shell, Crodux, netko treći”, kaže naš sugovornik.

Pojašnjava i da je cijena barela pala zato što je ponuda nadmašila potražnju. “S druge strane, cijene na robnim burzama korigiraju se na bazi očekivanja, a očekivanja su takva da će potražnje biti manje zbog sve veće inflacije i najave recesije. I to je glavni razlog pojeftinjenja”, kaže naš sugovornik.

‘Za INA-u trebaju novi pregovori’

U svjetlu sveopće energetske krize, pa i previranja oko INA-e, pitali smo može li Hrvatska u kraćem roku proizvesti više nafte i treba li na to. “Ne možemo u kratkom roku proizvesti više nafte, za to treba dodatna ulaganja, nove bušotine i tek ako su bušotine ‘pozitivne’, morali bi intenzivirati utiskivanje CO2 u ležišta kako bi donekle povećali iscrpljivanje. Sve su to dugotrajni procesi, tako da ne možemo brzo povećati proizvodnju. S određenim vremenskim odmakom i uz određena ulaganja, proizvodnja se može nešto povećati, ali treba imati na umu i javno mnijenje oko pokretanja ciklusa istraživanja nafte i plina, a onda i proizvodnje. Koliko bi javnost bila time sklona, ne znam”, napominje prof. Dekanić.

Kada bi se išlo u nova istraživanja, investiranje u nove bušotine, sve to je na štapu od nekoliko godina, s toga ovaj stručnjak kaže da bi Hrvatska trebala ulagati u drugu energiju – geotermalnu.

“To je budućnost i nikako to da shvatimo”, rekao je. Za INA-u dodatno kaže da je teško reći treba li Hrvatska vratiti svoj dio kompanije od Mađara, ali da svakako treba otvoriti novi ciklus ozbiljnih pregovora s Mađarima,imajući na umu da svaki raskid ugovora (kao i braka) koštao.

“Treba odrazgovarati da li je rješenje nastaviti dalje zajedno i pod kojim uvjetima. Energetska je kriza i prilika je da se nađe ‘modus vivendi’ s Mađarima, da se otvore razgovori iza scene i da se nađe neki novi model”, kaže prof. Dekanić.

Dotaknuo se i cijene plina koji je po megavatsatu u jednom trenu premašio 300 eura, da bi sad pao na 170 eura.

“Ali i tih 170 i dalje je tri puta više nego u listopadu prošle godine. To što plin pojeftinjuje odraz je najava EU da će se plin naći na drugoj strani, sa zapada, da se neće uzimati ruski plin. Njemačka je najavila gradnju 5-6 plutajućih LNG terminala, to je projekt od nekoliko godina, ali Nijemci će to sigurno brže izgraditi od nas i lakše će nabaviti brodove. Pojeftinjenje plina možda je posljedica izvjesnog optimizma političkih nastojanja EU da maksimizira cijene plina, pogotovo ruskog, i burza je ta pozitivna očekivanja nagradila sniženjem cijena”, kaže prof. Dekanić.

Za Hrvatsku i zimu smatra da ne bi trebalo biti iznenađenja, da je plinsko skladište napunjeno više o 90 posto.

“A ako će i predviđanja meteorologa biti točna da će zima biti topla, to će isto pridonijeti stabilnosti. S treće strane – znatan je dio ukapljenog plina, koji je u terminalu i usmjeren prema Hrvatskoj pa ne bi trebalo biti drame oko plina ove zime. Plina će sigurno biti, pitanje je koja će mu biti cijena”, dodao je ovaj stručnjak za RTL.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views