Udruženja poslovanja nekretninama HGK pojasnila su nam zbog čega su skočile cijene najma stanova, a otkrili su i što bi država trebala napraviti da se situacija malo primiri
Baš kao i sve druge cijene, i cijene najma stanova u zadnjih godinu dana odletjele su u nebesa, a u zadnje vrijeme, sve se više najmoprimaca žali da su im najmodavci podignuli najam te se na neki način ukrcali na vlak poskupljenja. Mnogi taj čin pravdaju inflacijom i najavljenim poskupljenjima režija, a zbog istih razloga jedna je naša čitateljica praktički preko noći ostala bez stana.
Garsonijera za 450 eura
Kako nam je ispričala, njoj je najmodavka uoči Božića priopćila da od Nove godine diže cijenu najma za nekih 80 eura, što je našoj sugovornici bilo financijski neprihvatljivo.
Radilo se o malenom stanu od dvadesetak kvadrata, gdje su i troškovi režija bili manji s obzirom na kvadraturu. “Rekla je da diže zbog inflacije, da će biti veliki troškovi struje te da je ionako imala nisku cijenu za razliku od drugih”, požalila nam se naša sugovornica. Brzom i dobrom reakcijom, ona je u relativno kratkom vremenu uspjela pronaći stan čija je cijena najma bila prihvatljiva, no mnogi ljudi nisu te sreće.
Ispod 350 eura gotovo je nemoguće pronaći stan, a cijene su u većini slučajeva puno više. U jednoj Facebook grupi pronašli smo oglas u kojem se garsonijera na Borovju, stambene površine 35 kvadrata, iznajmljuje po cijeni od 450 eura. Cijena možda i ne bi bila sporna da stan ne izgleda kako izgleda – pomalo zastarjelo.
“Realna cijena 200 eura plus režije, i još tko vam uzme platite mu ručak, ili si živite sami u njemu”, glasio je jedan komentar ispod oglasa.
Nailazimo i na drugi oglas, gdje se traži cimer ili cimerica, a za sobu i korištenje ostalih zajedničkih prostorija, u tom se slučaju traži 250 eura.
U jednom drugom oglasu iznajmljuje se pak stan stambene površine od 25 kvadrata, u prizemnoj kući koja je adaptirana 2021. “Terasa, parking u dvorištu i klima”, navodi se u oglasu. Mjesečna cijena najma je 350 eura.
U zagrebačkom stambenom naselju Ris stan od 80-ak kvadrata nudi se pak po cijeni od 850 eura mjesečno, a u to su uključena dva garažna parkirna mjesta te spremište.
Utjecaj na cijene imali su – Ukrajinci?
Bacite li pogled na oglasnike, situacija je još i gora što se tiče cijena. Tako se primjerice stan u zagrebačkim Krugama površine 50 kvadrata iznajmljuje za 650 eura, jednosobni stan od 30-ak kvadrata na Peščenici nudi se za 450 eura, 67 kvadrata u Dubravi iznajmljuje se za 550 eura, a za primjerice 65 kvadrata na Laništu iskeširat ćete 700 eura.
Stručnjaci za nekretnine gotovo da ne pamte ovakvu situaciju. Boro Vujović, vlasnik agencije Opereta, nedavno je u intervjuu za tportal komentirao cijene nekretnina, a osvrnuo se i na porast cijena najma. Vujović je tada ustvrdio da su značajan utjecaj na cijene najma imali Ukrajinci. “Izbijanjem rata značajan broj njih doselio se u Zagreb. Oni nisu toliko kupovali, već su unajmljivali, pogotovo malo bolje i skuplje stanove”, rekao je Vujović, dodajući da prosječna cijena najma stana s jednom spavaćom sobom košta 500 eura, s dvije spavaće sobe 800 eura, a s tri 1100 eura.
Nedovoljan broj stanova, a velika potražnja
Upit o skoku cijena nekretnina poslali smo i Udruženju poslovanja nekretninama koje djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. “Precizni postotci o porastu cijena stanova za najam se ne objavljuju, i ne postoji takva statistika, ali najamnine u Zagrebu i turističkim središtima po moru su porasle u zadnjih par godina”, kazali su nam.
Najveći problem na tržištu najma u Zagrebu je nedovoljan broj stanova, a velika potražnja. “Godinama je u Zagrebu pritisak zbog studenata koji iz cijele Hrvatske dolaze u Zagreb, nemaju dovoljno smještaja u domovima pa traže stanove za najam”, pojašnjavaju pa dodaju da u zadnjih par godina ima više potražnje i od stranih studenata koji dolaze na Erasmus razmjene ili na studije koji imaju programe na engleskom jeziku.
“Od kada je Zagreb postao turističko središte, sve je manji broj stanova dostupan za dugoročan najam radi apartmanizacije i fokusa na dnevni/turistički najam, a od potresa dodatno i zato što su mnogi stanovi povučeni s tržišta radi oštećenja. U zadnjih godinu i pol dana stanove sve više unajmljuju i stranci – digitalni nomadi, a u Zagrebu već tri desetljeća postoji i tržište najma strancima, diplomatima i menadžerima u međunarodnim kompanijama, ali taj mikrosegment tržišta je specifičan jer takvi klijenti uglavnom unajmljuju veće stanove višim najamninama. Na kraju, rast cijena nekretnina u zadnjih pet godina, a pogotovo zadnje dvije godine, dodatno je potaknuo potražnju za najmom stanova od osoba koje si ne mogu priuštiti kupnju”, kažu nam iz Udruženja poslovanja nekretninama.
Radi svega toga je u zadnjih par godina skoro nemoguće naći “pristojan” mali stan za najam za manje od 400 eura mjesečno, i problem nedostatka stanova za najam postaje sve veći problem.
“Država ili lokalna uprava bi hitno morala početi uvoditi programe za stambeno zbrinjavanje stanovništva, primarno kroz gradnju stanova za priuštivi najam, s obzirom na manjak stanova, a sve veći problem nepriuštivosti nekretnina uslijed rasta cijena nekretnina za kupnju”, upozoravaju iz Udruženja poslovanja nekretninama.
Stan u Splitu usred sezone – nemoguća misija
Na pitanje što se najviše traži trenutno u Zagrebu, kažu da se garsonijere te jednosobni i dvosobni stanovi uvijek najviše traže jer za njima ima potražnje od velikog broja klijenata. “Traže ih lokalni i strani studenti, te mladi samci ili obitelji koje iseljavaju iz zajedničkih ili roditeljskih domova. Obitelji malo više platežne moći, i stranci, traže uglavnom veće stanove, minimalno s tri sobe”, dodaju.
Što se tiče “skupoće” najma stanova, iz Udruženja poslovanja nekretninama kažu da osim varijabli opisanih gore koje utječu na dostupnost stanova za najam i njihove cijene, dostupnost stanova i visina najamnina korespondiraju sa stupnjem turističke aktivnosti određene regije ili grada.
“Tako je, na primjer, skoro nemoguće naći stan za dugoročan najam u Splitu u vrijeme turističke sezone. Fokus na turizam i apartmanizacija sa sobom nose mnoge društvene probleme, pa čak i demografske, a u segmentu stanovanja izaziva nedostupnost stanova za dugoročan najam i visoke cijene. Ponovno, država i jedinice lokalne samouprave, morale bi pod hitno početi promišljati i implementirati programe kojima bi se počeo rješavati problem nepriuštivosti stanovanja. Takvi programi, i vrlo različiti, ali učinkoviti modeli, postoje u većoj ili manjoj mjeri u svim europskim gradovima”, poručuju.
Sve više stanova postaju apartmani
Situaciju je za Net.hr komentirao i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović, koji kaže da je činjenica da su cijene najma stanova porasle zadnjih godinu dana. “Razlozi rasta prije svega proizlaze iz povećane ponude u turističkom najmu na štetu stanova za dugoročni najam. Tako je primjerice u Zagrebu u ponudi više od tri tisuće turističkih apartmana koji su uglavnom prije bili stanovi, a u ponudi najma je manje od 1000 stanova”, kaže Ranilović, uz opasku da se dodatno smanjila ponuda stanova i nakon potresa.
Kaotična situacija u priobalju
Kazao je da je bitno gora situacija u priobalju gdje obični ljudi vrlo teško pronalaze stan za najam, pa su tu cijene najma u prosjeku i više, posebno u popularnim turističkim destinacijama.
“Već smo višekratno ponavljali da se taj dio treba prije svega drugačije regulirati porezima jer država niskim paušalnim porezom gura stanove u turistički najam i smanjuje ponudu za obične građane. Istovremeno ne postoje programi eventualnog socijalno ili nekog drugog oblika institucionalnog iznajmljivanja za određene kategorije stanovništva koji bi bar dijelom smanjilo pritisak, već je sve prepušteno tržištu”, zaključuje Dubravko Ranilović, piše Net.hr.
