Mijenjanje kuna za eure čini između 80 i 90 posto svih mjenjačkih poslova u Hrvatskoj, pa bi mjenjačnice uvođenjem eura mogle nestati već za koju godinu
Hrvatska će valuta od 2023. biti euro. Doduše, zajednička europska valuta je već dva desetljeća prisutna na našem tržištu kroz kredite te iskazivanje cijena nekretnina i automobila. Ipak, povlačenje kune donijet će brojne promjene građanima, tvrtkama i financijskom sektoru, piše Milan Dalmacija za Net.hr.
Dok se sve više priča o tome hoće li uvođenjem eura doći do novih poskupljenja, rasta plaća ili povoljnijih kredita, ispod radara prolazi činjenica da bi nestankom kune mogla nestati jedna cijela branša. Naime, ekonomist i predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize, Petar Vušković upozorava da bi mjenjačnice u sljedećih nekoliko godina u potpunosti mogle iščeznuti.
“Oko tri četvrtine mjenjačkih poslova se odnose na konverziju kuna-euro ili euro-kuna. Mjenjačnica imamo onoliko kolika je potražnja za mijenjanjem novca. Te brojke će opadati kad uvedemo euro. Od tog datuma će broj mjenjačnica sustavno opadati za, usudio bih se reći, 15 posto godišnje. Dakle, za nekoliko godina će u potpunosti nestati“, rekao je Vušković za Net.hr.
Milijarde u slobodnom prometu
U Hrvatskoj trenutno posluje 1164 ovlaštenih mjenjača na više od 3000 lokacija. S uvođenjem eura velik dio njih će ostati bez posla, ali i bez novca. Vušković tvrdi da bi se više od dvije milijarde kuna godišnje, skupljenih na naknadama i provizijama, moglo vratiti na tržište.
“Time će se rasteretiti naša ekonomija, građani će imati veći potencijal svog novca. Svaki put kad uđete u mjenjačnicu ste u minusu. Jednako tako, i gost kada prijeđe granicu je u minusu, jer što više novca promijeni, njemu stvarnog, kupovnog novca manje ostaje“, tvrdi Vušković.
Dodaje da će izostanak mjenjačnica ojačati i imidž države kao poželjne turističke destinacije. Naime, jasno je kako se najviše zamjena novca obavlja tijekom ljeta kada turisti iz inozemstva mijenjaju eure ili neke druge valute, pa često budu prevareni za stotine kuna.
“Turist dođe kod nas i u mjenjačnicama za 100 eura dobije 600 ili 650 kuna. To je na neki način legalizirana pljačka, jer ako mjenjačnica javno oglasi svoj tečaj, onda se smatra da taj gost daje prešutnu privolu i pristaje mijenjati novac po tom tečaju. O tome što je on izuzetno nepovoljan, a gost kasnije sazna da je prevaren, nitko ne govori“, kaže on.
Banke će se namiriti
Ovom važnom promjenom bit će zahvaćene i banke, koje u Hrvatskoj, između ostalog, obavljaju i mjenjačke poslove. Doduše, one u većoj mjeri rade s poslovnim subjektima, ali su zato mjenjačke transakcije puno izdašnije, u milijunskim svotama. No, za razliku od vlasnika mjenjačnica, one će moći nadoknaditi te gubitke.
“Banke će gubiti dio prihoda od konverzije valuta odnosno prometa na deviznom tržištu kuna-euro, ali će imati i znatne jednokratne troškove za razne potrebe tehničkog procesa prilagodbe sustava. S druge strane, i bankama i njihovim klijentima dugoročno se olakšava upravljanje valutnim rizikom što znači da će se rizici generalno smanjiti. To je dobro, jer znači da će naplativost plasmana u prosjeku biti veća no što bi bila da zadržimo vlastitu valutu. Za banke je pozitivno i to što će se smanjiti troškovi regulacije, prije svega stopa obvezne rezerve. Također, dokazano je i da ukupna razina cijena, odnosno stopa inflacije ne reagira značajno na uvođenje eura. Države članice EU ionako posluju na jedinstvenom tržištu, pa se procesi cjenovne integracije odvijaju uslijed tržišnih procesa i gospodarskog rasta, bez obzira na valutu. Zaključno, smatramo da je uvođenje eura izrazito važno za povećanje investicija, uvjete financiranja te dugoročni rast gospodarstva Hrvatske“, poručili su iz Hrvatske udruge banaka.
Borba za opstanak ili ključ u bravu
Doduše, nisu otkrili hoće li zbog smanjenja opsega mjenjačkih poslova otpuštati radnike, ali je jasno da će se to u mjenjačnicama neminovno dogoditi. Ekonomist Vušković upozorava da bi time bez posla mogle ostati i cijele obitelji, jer “ti poslovi izgledaju kao mali obrti, zalagaonice ili zlatarne. Više članova obitelji radi u tim mjenjačnicama, pa je i sami rizik za poslovanje veći.“
“Mi zatvaramo, nemamo što očekivati. Moramo se zatvoriti, jer nemamo više što mijenjati. Pisalo je lani da 6000 mjenjača ostaje bez posla. Netko će u mirovinu, netko će ključ u bravu. Mjenjačnice u Hrvatskoj više neće imati smisla, jer sve druge valute se malo mijenjaju u odnosu na euro“, rekla je Dijana Kopinić iz jedne obiteljske mjenjačnice u Kutini.
Dodala je da njima konverzije iz kune u euro i obratno čine gotovo 90 posto poslovanja. Smatra da će nam se dogoditi slovenski scenarij, gdje je opstala samo jedna velika mjenjačnica. Već po uvođenju eura u Sloveniji, zatvorene su dvije trećine mjenjačnica. Pritom su dulje opstale one s većim brojem poslovnica, a slično bi se moglo dogoditi i u Hrvatskoj.
“Naša tvrtka radi na tome da ostane na tržištu. Uvodimo financijske i razne dodatne usluge kako bi mogli funkcionirati i nakon uvođenja eura. Ako računamo da je preko 3000 mjenjačkih mjesta puta tri djelatnika za svako, onda u našem sektoru radi sigurno preko 10.000 ljudi, jer naravno tu moramo uračunati i direktore i menadžment određenih tvrtki. I male i velike tvrtke će biti u teškoj situaciji ukoliko nisu na vrijeme ili neće preusmjeriti svoje poslovanje“, poručili su nam iz jedne ovlaštene mjenjačke tvrtke s više od 60 poslovnica diljem Hrvatske.
Dok “veliki igrači“ novim uslugama pokušavaju ostati na tržištu, male, kvartovske mjenjačnice, koje često “ožene“ turiste i u kojima se može promijeniti pokoji euro ili drugu valutu pri odlasku na tržnicu ili u trgovinu, u potpunosti će nestati. Dio njihovog kolača će svakako uzeti i mobilne aplikacije za razmjenu novca, koje postaju neminovni dio digitalizacije financijskog poslovanja, piše Milan Dalmacija za Net.hr.
