Prema podacima HNB-a od 29. ožujka ove godine, ukupno je gotovog novca u optjecaju izvan banaka bilo 34,7 milijardi kuna
Približavanjem ulaska u eurozonu, jedan bi stari običaj mogao stvoriti prilične glavobolje, piše Poslovni. Riječ je o čuvanju gotovine, koja se u Hrvatskoj često čuva “ispod madraca”, ili “u čarapama”. No, približavanjem ulaska Hrvatske u eurozonu i uvođenja eura, ta stara hrvatska navada mogla bi dijelu naših građana stvoriti prilične glavobolje, u krajnjem slučaju privlačeći pažnju Ureda za sprječavanje pranja novca.
Ako sve protekne po planu i dobijemo odobrenje Europskog vijeća, u našim novčanicima će novčanice i kovanice eura osvanuti prvim danom iduće godine. Kako su najavili vladajući, zamjena novca na računu će se odviti automatski bez ikakvog troška, ali i zamjena fizičkog novca. Punih godinu dana banke i Hrvatska pošta bez ikakve naknade mijenjat će novac, najavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković početkom ove godine. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, istaknuo je kako je važno načelo zaštite potrošača, a rekao je i da bilo bi dobro da se tijekom ove godine što više tog novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama konverzija.
Deseci milijardi kuna u gotovini
Oni koji to ne uspiju učiniti, imat će šansu i nakon toga, godinu dana u Fini, bankama i Hrvatskoj pošti, a nakon toga novčanice zauvijek u HNB-u, a kovanice naredne tri godine, naglasio je Vujčić u siječnju.
Međutim, podatak da hrvatski građani (a i dio poduzeća) drže izvan banaka desetke milijardi kuna u gotovini prošla je pomalo “ispod radara”. Točnije, prema podacima HNB-a od 29. ožujka ove godine, ukupno je gotovog novca u optjecaju izvan banaka bilo 34,7 milijardi kuna. Jedna činjenica mogla bi taj proces značajno zakomplicirati. Još od 2008. u Hrvatskoj postoji regulativa o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koja određuje da se bez provjere podrijetla novca u banku može položiti najviše 105.000 kuna u gotovini.
Pranje novca i financiranje terorizma
Iz HNB-a pojašnjavaju kako je u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom 2. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma banka dužna provesti mjere dubinske analize stranke, između ostalog, prilikom provođenja povremene transakcije u vrijednosti od 105.000 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu navedenu vrijednost.
“Nadalje, u skladu s točkom 6. istog stavka banka je dužna provesti mjere dubinske analize uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi na sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije. S tim u vezi napominjemo da je člankom 4. točkom 32. definirana povremena transakcija kao transakcija koja se ne obavlja u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa.
Banka je dužna provesti mjere dubinske analize stranke koja provodi transakciju u vrijednosti od 105.000 kuna i većoj, a koja nije klijent te banke, ali je banka također dužna provesti mjere dubinske analize i u slučajevima iz članka 16. stavka 1. točke 6. Zakona”, stoji u odgovoru središnje banke.
Ured je 2020. godine zaprimio 2625 obavijesti sa sumnjom u pranje novca, čak 136 posto više nego 2019. godine. Od toga je iz banaka pristigao lavovski dio prijava, njih 2243. Ukupna vrijednost sumnjivih transakcija čije je izvršenje privremeno odgođeno po nalogu Ureda iznosila je 33,8 milijuna kuna.
Konverzija će proći bez teškoća
Na pitanje što u bankama mogu očekivati građani s višim iznosima gotovine, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović ističe da je bankarstvo strogo regulirana industrija te postoje jasno definirana pravila i procedure koje imaju za cilj sprječavati kriminalne aktivnosti poput pranja novca i financiranja terorizma.
“Uvođenje eura kao službene valute zahtjevan je i kompleksan projekt, a zakonski i regulatorni okvir će regulirati konverziju sredstava na tekućim, žiro, štednim i ostalim računima. Svakako će se voditi posebna briga o analizi podrijetla novca te očekujemo dodatne regulatorne i zakonodavne mjere te preporuke, a koje su se koristile i u ostalim državama koje su uvodile euro. Stoga je preporuka građanima da vode brigu o propisima koji reguliraju podrijetlo novca”, savjetuje Adrović.
A novac izvan banaka?
Na pitanje što je razlog da je toliki iznos gotovine izvan banaka, čelnik HUB-a kaže kako je količina novca u opticaju u jednom društvu rezultat, između ostaloga, i sklonosti određenog djela stanovništva da financijske transakcije obavlja u gotovini. “U Hrvatskoj još uvijek postoji određena sklonost ljudi prema gotovini te je stoga količina gotovine u opticaju relativno velika. Također, tu pojavu možemo objasniti nesklonošću ljudi ulaganjima novca u dionice, obveznice, investicijske fondove i slične instrumente”, ocjenjuje Adrović.
On vjeruje da će konverzija proći bez teškoća s obzirom na to da većina građana svoju ušteđevinu ima na računima u banci te će shodno tome depoziti biti automatski konvertirani.
“Također, nakon službene potvrde Vijeća EU-a o zadovoljavanju kriterija Hrvatske za uvođenje eura, započet će i pojačane komunikacijske aktivnosti svih relevantnih dionika u procesu da bi se većinu građana upoznalo o svim mogućim načinima besplatne konverzije kuna u eure. U ovom trenutku sve banke su primarno fokusirane na proces uvođenja eura i tehničku prilagodbu IT sustava, POS uređaja, digitalnih usluga te cjelokupne bankomatske mreže kako bi građani imali mogućnost koristiti sve bankarske usluge i podizati gotov novac od trenutka uvođenja eura. Pripreme za uvođenje eura trajat će cijelu godinu i u ovoj fazi tehnička rješenja se usklađuju s regulatornim i zakonodavnim okvirima”, poručio je Adrović, a prenosi Net.hr.
