ISKUSTVA IZ SUSJEDSTVA

VideoDo eura je još samo 2 mjeseca! Kako su to doživjeli Slovenci a kako će Hrvati?

Do uvođenja eura ostala su još dva mjeseca. Sve je krenulo s dizajnom za koji se ispostavilo da je plagijat, na kampanju za edukaciju građana potrošili smo 25 milijuna kuna, a njih najviše brine koliko će cijene rasti… I kako će živjeti… Više u video prilogu!

Guverner HNB-a uvjerava da će, prema iskustvu drugih zemalja, nakon ulaska u eurozonu standard građana biti bolji.

Prelazak na euro u RTL Dosjeu Leone Šiljeg.

Ni jedan početak nije lagan. Euro je u Sloveniju stigao prije 15 godina i nije išlo kao pjesma. Znaju to dobro ulični svirači. Poručuju hrvatskim kolegama: “Brzo ćete vidjeti promjenu.”

Ulični svirač Mihael Novak iz Maribora: “Najčešće bacaju 50 centi, euro, ponekad se nađe i koja papirnata. 10 kuna je jedan euro i 30 recimo. A da u Hrvatskoj dobiješ 10 kuna je već malo teže. Mislim da će im se više isplatiti kad se uvede euro.”

Od deset zemalja koje su pristupile Uniji 2004. naši susjedi su prvi uveli euro. Slovenija je prvog siječnja 2007. godine uvela euro. Da bi tada sve bilo spremno, u rujnu su najprije dobili 84 milijuna eura u kovanicama, a onda u prosincu 772 milijuna eura u novčanicama

Euro je zamijenio tolar, a Slovenci kažu morali su mijenjati i novčanike. Kovanice su teže, a novčanice veće. Baš kao i cijene.

Mariborčanin Damir Batisti: “Meni se činilo da je sve skuplje jer je sve išlo na gore na zaokruženo.”

Lena Grgurevič, zastupnica Državnog zbora Slovenije: “Sve je išlo mnogo gore, pa skoro za dva puta.”

Sve koje smo pitali što se dogodilo uvođenjem eura, isti odgovor.

Mariborčanin Srečko Pirtovšek: “Cijene su se povećale, mislim za 10 % do 15 %. Dogodilo se to i s nekretninama, a mislim da će tako biti i u Hrvatskoj.”

Damir Hladen: “Cijene su skočile kao kengur. Da, da, kao kengur su skočile. Tako će biti isto i s Hrvatskom.”

Da bi se Hrvati naviknuli u kampanju je uloženo 25 milijuna kuna. Video spotovi, jumbo plakati, euro na kotačima i brošure u poštanskim sandučićima.

Premijer Andrej Plenković je opisivao: “Imate sada ovu turu na koju idu stručnjaci po Hrvatskoj. Obilaze sve gradove. Imate autobuse, imate medijsku kampanju.”

Pola će platiti Europska komisija, pola Vlada i HNB. O tome predsjednik Zoran Milanović kaže: “Okolo zasipa državu listićima po kaslićima o uvođenju eura. Kao da uvodimo indijski rubalj. I za to su potrošili 25 milijuna kuna.”

Od rujna je obvezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Sve češljaju inspektori – kazne i do 100 tisuća kuna.”

Bit će novčanici lakši, jer će novčanica biti manje. Građane najviše brine kako će im izgledati plaće i mirovine.

Prosječna neto medijalna plaća u Hrvatskoj je 6594 kuna od iduće godine bit će 875 eura. Prosječna starosna mirovina od 2868 kuna bit će 380 eura.

Marijana Ivanov, redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu ovako nam je objašnjavala još u siječnju ove godine: “300 eura mirovine neće izgledati kao 2400 kn ili koliko ,što znači da će taj jedan psihološki efekt svakako biti nepovoljan.”

Kuna će u mirovinu, a oni koji su u penziji, u probleme. Svoju, ionako malu mirovinu dobivat će u par novčanica.

Umirovljenica Meri Sokolić: “Nekako smo se navikli te novčiće rasporediti te naše kunice. Sada prvo će biti šok dok ih ispretvaram, hoće li mi ostati za režije.”

Treba isprevrtati i čarape i madrace jer je procjena da baš na taj način čuvamo više od 35 milijardi kuna. Iz Hrvatske udruge banaka za RTL poručuju, banke će reagirati na gotovinske transakcije od 200.000 kn i više, bez obzira radi li se o jednokratnoj ili više povezanih transakcija.

Boris Vujčić je u subotu kazao: “Pozivamo sve građane, znamo da Hrvati vole tradicionalno vole držati dosta gotovine kod kuće tradicionalno, da donesu sve te novce u banke.”

Zna se – Hrvati štede. Ukupna imovina viša je od 600 milijardi kuna. U prosjeku, svaki na računu ima ušteđeno više od 65 tisuća kuna.

Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK-a: “Pripremamo se za treću dob, uvijek moramo razmišljati o sutra. Zbog toga što znamo da ne živimo samo danas, nego i za sutra, štedimo.”

I računamo. Kao pjesmicu u školi neki su učili fiksni tečaj.

Neki su i naučili. Jedan euro je 7,5345 kuna. Fiksni tečaj nalazi se na računima, cijene su u kunama i eurima. Od kruha do frizure svi se boje zaokruživanja.

Vlasnica frizerskog salona Mihaela Mihaljac: “Sada je to kod nas 260 kuna, i to je 34 eura, 53 centa. To ćemo u budućnosti zaokruživati na 35 eura.“

Anica Hranjec, prodavačica u pekarnici: “Klipići ovi domaći su 2 kune i 50 lipa, to je eurima 33 centa,to bi išlo na višu, znači na 40 centi.”

Spremni su i startni paketi s kovanicama. U njima i kovanica od jednog eura koja se nije proslavila. Nakon blamaže s krađom fotografije kune, natječaj je ponovljen.

Pobijedilo je idejno rješenje studenta Jagora Šunde. Kada smo konačno odlučili kako će izgledati jedan euro – trebalo ih je i pripremiti. Posao u kovnici novca stajat će 345 milijuna kuna. Do uvođenja eura i zbogom kuni – ostala su samo još dva mjeseca, izvještava Leona Šiljeg za RTL.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views