To je drugi mjesec zaredom kako potrošnja raste na godišnjoj razini, nakon što je pod utjecajem koronakrize padala 11 mjeseci zaredom.
U Hrvatskoj je u ožujku potrošnja u maloprodaji porasla drugi mjesec zaredom, i to po najvišoj stopi od kada DZS prati te podatke, a očekuje se i nastavak oporavka potrošnje idućih mjeseci.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u ožujku realno pala za 2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na ožujak 2020. skočila 14,3 posto, piše Poslovni.hr
To je drugi mjesec zaredom kako potrošnja raste na godišnjoj razini, nakon što je pod utjecajem koronakrize padala 11 mjeseci zaredom.
A skok za 14,3 posto najveći je od 2006. godine, od kada DZS prati te podatke po postojećoj metodologiji.
Uz to, danas je objavljeno da je u ožujku snažno porasla i industrijska proizvodnja.
„U skladu s očekivanjima, snažne pozitivne godišnje stope rasta zabilježene su kod oba pokazatelja potvrđujući tako nastavak oporavka”, navode analitičari Riffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
U ožujku je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 5 posto, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) skočio za 33,6 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci DZS-a.
„Prema izvornim indeksima, godišnji porast prometa ostvarilo je devet trgovačkih struka, koje čine 55,3 posto prometa, dok je u dvije trgovačke struke (44,7 posto ukupnog prometa) promet pao”, ističu analitičari RBA.
U prva tri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao je 6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
„Posljednji visokofrekventni pokazatelji ohrabruju očekivanja o snažnom oporavku gospodarstva čak i unatoč visokoj razini neizvjesnosti. Uz to, nastavlja se i rast potrošačkog optimizma, sugerirajući pozitivna kretanja i na početku drugog tromjesečja. Ipak, treba napomenuti da su svi pokazatelji i dalje ispod razdoblja prije početka pandemije te da su snažne stope rasta posljedica i učinka baznog razdoblja”, zaključuju analitičari RBA.
