Teškom povredom smatraju neopravdan nedolazak na posao dva do četiri uzastopna dana
Zaposlenici u sustavu zdravstva i socijalne skrbi koji se ne žele cijepiti ili nemaju covid-potvrdu ili nisu preboljeli bolest ili pak odbiju test na covid-19, od 1. listopada neće moći ulaziti u ustanove u kojima rade. Točnije to znači smatrat će se da se nisu ni pojavili na poslu, a zbog toga mogu dobiti i izvanredni otkaz, doznaje u Vladi Jutarnji list.
“Radni odnosi već su definirani Zakonom o radu i pravilnicima o radu za ustanove u zdravstvu i socijalnoj skrbi, tako da se ti propisi neće morati mijenjati već će se za one koji ne žele imati covid-potvrdu smatrati da se nisu ni pojavili na poslu”, objašnjava osoba iz Vlade. Teškom povredom smatraju neopravdan nedolazak na posao dva do četiri uzastopna dana, prenose Vijesti.hr
VIDEO DANA:
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da to poslodavac učini.
“Ako netko učestalo odbija imati covid-potvrdu, protiv njega će se moći pokrenuti svi procesi sukladni Zakonu o radu i pravilnicima o radu, a Stožer će definirati za koje skupine će biti obveza izdavanja covid-potvrda. Covid-potvrde odnosit će se i na korisnike ustanova u zdravstvu i socijalnoj skrbi, ali samo za punoljetne osobe, s iznimkom dječjih domova i nekih drugih skupina koje mogu imati probleme zbog cijepljenja”, ističe izvor namjeru Vlade za Jutarnji list.
Viktor Gotovac, profesor s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu ističe kako je s pravne strane uvođenje sankcija, za one koji odbiju predočiti potvrdu ili testirati se, moguće.
Predsjednica sindikata zaposlenih u socijalnoj skrbi Jadranka Dimić već se pismom obratila i ministru Josipu Aladroviću u kojem navodi da uvođenje covid-potvrda u sindikatu smatraju krajnje diskriminatorskim jer bi se primjenjivale samo na sustave zdravstva i socijalne skrbi, iako su baš te djelatnosti odgovorno podnijele i podnose najveći teret koronakrize.
