Nekada je bio obavezan predmet u školama, a danas je samo izvannastavna aktivnost. RTL.hr je razgovarao s dvije učiteljice koje predaju ‘domaćinstvo’, ali i bivšom ministricom znanosti i obrazovanja
Pitate li danas mlade znaju li zašiti gumb na košulji, namjestiti lanac na biciklu, skuhati nešto ili zasaditi biljku, odgovor bi bio “ne znam”. Iako su se sigurno pronašli u jednoj od spomenutih situacija, sve više mladih ne zna najosnovnije stvari.
No postoji rješenje za to, a to je uvođenje domaćinstva kao obaveznog ili barem izbornog predmeta u osnovnu školu.
Domaćinstvo je predmet koji je nekada bio obavezan u osnovnim školama, a na njemu su učenici mogli savladati vještine kuhanja, šivanja, sadnje biljaka te baratanja osnovnim alatima kako bi samostalno mogli promijeniti gumu ili lanac na biciklu. Ipak već više od 30 godina taj se predmet ne pojavljuje u školama kao obavezni, no u 21. stoljeću ponovno je zaživio te ga je nekoliko škola u Hrvatskoj uvelo kao izvannastavnu aktivnost, piše RTL.hr.
Strašan odaziv: “Polovina učenika na prvom satu”
Jedan takav primjer je Osnovna škola Malinska – Dubašnica na otoku Krku. Učiteljica Anamarija Čubranić već nekoliko godina drži domaćinstvo kao izvannastavnu aktivnost, a otkrila nam koji je bio njen poticaj na to.
“Nadahnula su me djeca ili bolje rečeno njihova praznina u znanju o realnom životu. Učenik koji vam kaže da ne zna napraviti sendvič, narezati salamu ili kruh, već je gladan dok mama ne dođe kući”, kaže Čubranić.
To je bio njen razlog zašto se odlučila okušati u tome, a kako kaže, od ravnateljice škole i roditelja dobila je potpunu podršku i pomoć.
“Namirnice smo nabavljali na različite načine, a ponekad su i roditelji spremno uskočili i poslali potrebno te smo išli u trgovinu svi zajedno te time učili i o financijama”, tvrdi učiteljica.
Na sjevernijem dijelu Hrvatske dolazi još jedna pozitivna priča. U Osnovnoj školi Ivan Lacković Croata Kalinovac u istoimenoj općini Kalinovac također se uči šivati, kuhati, prati suđe i slično.
“Kada sam predstavila rad i program domaćinstva od petog do osmog razreda, odaziv je bio strašan. Polovina učenika viših razreda došla je na prvi uvodni sat”, ističe učiteljica Mirjana Danček.
Sve je stvar dogovora
Iako njihova škola nije velika, od šezdeset učenika viših razreda došlo je njih trideset i tako su krenuli, a učiteljica Danček kaže da se u to dala 100%, a nerijetko su njihovi satovi bili i rizični, govori s osmijehom na licu.
“Najviše im se sviđa odlazak na terensku nastavu. Brali smo maslačak, bagrem, bazgu i od njih pravili sok. Moj odlazak iz školske zgrade s učenicima na teren nije bio najavljen niti prema procedurama, mada je trebao biti. Zato smo odlazili u poslijepodnevnim satima (privatno) da izbjegnemo sve te procedure. Ja sam im to i objasnila, a oni su ozbiljno shvatili da smo u problemima ako se nećemo pridržavati dogovora. Vjerovala sam im, a oni su bili super. Nikad nikakvih problema na našim putovanjima s biciklima nije bilo”, ponosno govori Danček.
Domaćinstvo 80-ih godina: “Nitko nas nije iskorištavao ili mučio”
Učiteljica Danček i sama je pohađala predmet domaćinstvo. Peti, šesti i sedmi razred bili su joj ispunjeni pranjem suđa, šivanjem gumba, ali i kako plesti vunom.
“Nikome nije palo na pamet da misli da nas djecu netko iskorištava, muči ili tlači”, napominje.
Istog mišljenja je i bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak koja kaže da su ona i brat sve poslove u kući naučili raditi i obavljati zahvaljujući svojim roditeljima.
“Od kuhanja i spremanja do izrade malih artefakata i radova izvan kuće, i pri tome nisu razlikovali tzv. ženske i muške poslove”, ističe Divjak.
Je li kriva škola ili roditelji?
Danas živimo u vremenu gdje je tehnologija uzela svoje i za puno stvari koje su se nekada učile sada je prekasno, bi li domaćinstvo onda uopće doprinijelo djeci? Divjak smatra da svaki predmet koji se izvodi tako da uvažava autentični kontekst, potiče djecu na samostalni rad i istraživanje te doprinosi kvalitetnom odrastanju.
“Ima puno prijedloga za nove predmete, ali zapravo naglasak treba biti na promjeni metoda učenja i poučavanja. Također, roditelji trebaju više vremena kvalitetno provoditi s djecom pa i u kuhinji, pospremanju, modeliranju, šivanju itd. Ne može se sve prebacivati na školu, posebno ako se radi o vještinama potrebnima u svakodnevnom životu”, tvrdi bivša ministrica.
Kada se okrenemo brojkama, one su poražavajuće. Huffington post je 2013. godine proveo istraživanje koje je pokazalo da 3⁄4 studenata nije znalo skuhati jaje, a čak 50% njih ne zna pripremiti pire krumpir ili rižu. Isto tako, talijanska Saclà objavila je da 73% ispitanika ne zna pripremiti zdrav obrok, a 3⁄4 studenata živi na grickalicama. Stoga većina njih nije sposobna za samostalni život bez roditelja.
Nekad izvannastavna aktivnost, danas posao
Upravo zato, upitali smo učiteljice koje provode domaćinstvo u svojim školama kakve su reakcije učenika na tu izvannastavnu aktivnost.
“Učenici su, malo je reći, oduševljeni. Prezadovoljni su i vole domaćinstvo. Jedva čekaju srijedu i taj sat koji provedu u pregačama, rukavicama, s brašnom, uljem, iglom, koncem, bojom za zid ili krpom za čišćenje“, ističe učiteljica Čubranić.
Korak dalje otišli su učenici Osnovne škole Ivan Lacković Croata u Kalinovcu. Oni su upravo zbog tog “predmeta” danas pravi kuhari.
“Puno učenika nakon završetka 8. razreda odabralo je kuharsku srednju školu. Danas već rade i uvijek mi se jave kako se sjećaju naših aktivnosti kao nečeg lijepog iz osnovne škole“, objašnjava učiteljica Danček te poziva i druge kolege da se uključe u rad jer kako kaže, ne zna ni ona sve.
“Drugo poluvrijeme” tek treba krenuti
Bivšu ministricu Divjak pitali smo je li razmišljala o uvođenju domaćinstva, barem kao izbornog predmeta.
“Mi smo bili jedna od rijetkih država u EU koja nije djecu poučavala digitalnim vještinama, sigurnosti na Internetu, algoritamskom načinu razmišljanja i kodiranju”, kaže te napominje da je to tek “prvo poluvrijeme” kurikularne reforme, ali i da je “drugo” već pripremljeno.
“Pomoću EU fondova treba proširiti materijalnu infrastrukturu i ljudske potencijale tako da se omogući da djeca budu u školi od 8 do 15, što uključuje i ručak, ali i mogućnost proširenja ishoda učenja i na druge sadržaje, kao što je npr. domaćinstvo tko to već izabere”, ističe Divjak.
S druge strane iz ministarstva znanosti i obrazovanja objašnjavaju da se domaćinstvo može izvoditi kao izvannastavna aktivnost, što bi značilo da ga svaka škola može planirati i izvoditi.
“Za sada nije predviđeno uvođenje tog predmeta u redovnu nastavu, ali novim je kurikulumom u sklopu međupredmetnih tema predviđena obrada određenih tema iz domaćinstva”, kratko poručuju iz ministarstva.
Strukovne škole zjape prazne
Posla oko svega je puno, ali učenici ovih dviju škola sretni su što im se omogućila ovakva aktivnost. Danček nam govori da oni već sada znaju pripremiti obrok, napraviti pekmez, peći kolače ili okopati gredicu. Na Krku pak režu krumpir, peku palačinke, rade svoj sladoled, a na kraju i ono najbitnije, operu posuđe za sobom.
Još jedan podatak koji pokazuje važnost ovog predmeta je onaj iz 2017. godine. Tada je više od šest tisuća mjesta u srednjim strukovnim školama ostalo nepopunjeno, a uvođenjem domaćinstva u osnovne škole sigurno bi se povećao interes. Poticalo bi psihičke i motoričke sposobnosti te bi se životni standard puno brže povisio.
Jer, primjerice, kada vam padne gumb s košulje, u tome vam neće pomoći koliko je sinus deriviran, nego kako se konac provlači kroz iglu, prenosi RTL.
