Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, izjavio je danas u Saboru kako se svake godine u Hrvatsku vrati oko 10 tisuća osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo. Pritom je istaknuo da povratnici danas najčešće dolaze iz Njemačke, dok je ranijih godina najveći broj dolazio iz Bosne i Hercegovine.
Milas je ovu informaciju iznio tijekom saborske rasprave o novom zakonu koji bi trebao unaprijediti odnose Hrvatske s Hrvatima izvan domovine, a zakon je, prema svemu sudeći, dobio podršku većine zastupnika.
Dodao je i da je prošle godine hrvatsko državljanstvo steklo 6700 osoba, ponajviše iz zemalja poput Argentine i Čilea.
Poticanje povratka i veza s iseljenicima
Odgovarajući na pitanja zastupnika, Milas je detaljno naveo mjere koje država provodi kako bi potaknula povratak Hrvata iz inozemstva i pružila podršku onima koji žive izvan Hrvatske, s posebnim naglaskom na Hrvate u BiH.
“Radimo na tome da omogućimo Hrvatima u inozemstvu učenje hrvatskog jezika, imamo posebne kvote za upis studenata koji dolaze izvan Hrvatske te dodjeljujemo stipendije”, rekao je Milas, odgovarajući zastupnici Sabini Glasovac (SDP).
Istaknuo je kako je kroz internetske tečajeve hrvatskog jezika razine A1 i A2, koje je Središnji ured pokrenuo, do sada prošlo više od 30.000 polaznika. Također je podsjetio da je od 2018. godine uvedena posebna kvota za studente iseljenike i pripadnike hrvatske manjine, a danas na hrvatskim sveučilištima studira više od 200 takvih studenata.
Više stipendija za studente iz BiH i regije
Milas je napomenuo da je broj stipendija značajno povećan u posljednjih nekoliko godina – sa 450 u 2016. na 1500 danas. Pojasnio je da je ranije 250 stipendija bilo namijenjeno studentima u BiH, a 200 studentima iz BiH koji su studirali u Hrvatskoj. Danas je ta brojka puno veća – nedavno je dodijeljeno 1500 stipendija za studente u BiH te oko 200 za one koji studiraju u Hrvatskoj. Odnedavno se stipendije dodjeljuju i studentima hrvatskog podrijetla u Srbiji, Makedoniji i na Kosovu.
Milas je odbacio tvrdnje Ivice Ledenka (Most) da program “Biram Hrvatsku” nije dao rezultate, istaknuvši da je odobreno 814 zahtjeva, što smatra značajnim brojem i dobrim pokazateljem za budućnost.
Projekti u susjednim državama
Milas je podsjetio da Hrvatska ulaže napore u poboljšanje položaja Hrvata u Srbiji, gdje su, kako je naveo, u posljednjih deset godina sredstva za očuvanje kulturne baštine povećana pet puta, a izgrađen je i Hrvatski dom, strateški važan projekt.
U BiH se, prema njegovim riječima, trenutno provodi 16 strateških projekata koji pokrivaju područja od Brčkog do Mostara i Širokog Brijega.
Komentirajući izborni zakon u BiH, Milas je rekao da pitanje ravnopravnosti Hrvata ostaje jedna od ključnih tema međunarodnih pregovora u kojima aktivno sudjeluje i hrvatski premijer.
Na pitanje o mogućem izjednačavanju prava glasanja iseljenika s nekim drugim skupinama, Milas je odgovorio da se o tome razgovara, ali da se trenutačno ne razmatra izravna usporedba s pravima zatvorenika.
Kada je riječ o poreznim olakšicama za povratnike, Milas je rekao da te podatke još nema, ali će ih Porezna uprava imati do kraja godine. Također je pojasnio da se hrvatski državljani, bez obzira na nacionalnu pripadnost, u okviru zakona tretiraju jednako kada je riječ o pravima i mjerama koje država nudi, doznaje Index.
