Prema najnovijim procjenama Državnog zavoda za statistiku, sredinom prošle godine Hrvatska je imala 3.866.233 stanovnika, što je za 0,2 posto više nego 2023. godine, odnosno 6.547 više ljudi. Podaci pokazuju blagi, ali vidljiv porast stanovništva, unatoč dugogodišnjim trendovima smanjenja u nekim dijelovima zemlje.
Najveći relativni porast zabilježen je u Istarskoj županiji, gdje se broj stanovnika povećao za 1,66 posto. Slijede Zadarska (1,27 posto) i Zagrebačka županija (1,14 posto). Porast je evidentiran i u još sedam županija, dok su u ostalim županijama brojke u padu. Najveći pad stanovništva dogodio se u Požeško-slavonskoj županiji (1,51 posto), Virovitičko-podravskoj (1,27 posto) te Vukovarsko-srijemskoj (1,15 posto).
Gledajući strukturu po spolu, žene čine 51,3 posto stanovništva, a muškarci 48,7 posto. Hrvatsko stanovništvo i dalje stari – prosječna dob stanovnika iznosi 44,5 godina, pri čemu prosječni muškarac ima 42,8, a žena 46,2 godine, što nas svrstava među najstarije nacije u Europi. Mlađih od 20 godina je 19 posto, s najvećim udjelom u Međimurskoj županiji (21,3 posto) i najmanjim u Primorsko-goranskoj (16,5 posto). Fertilno stanovništvo, odnosno žene u reproduktivnoj dobi, čini 39,8 posto ukupnog ženskog stanovništva.
Više od polovice stanovnika živi u samo pet županija. Najgušće naseljen je Grad Zagreb s 20 posto ukupnog stanovništva, dok slijede Splitsko-dalmatinska županija (11,1 posto) i ostale velike urbane sredine. S druge strane, najmanje stanovnika imaju Ličko-senjska i Požeško-slavonska županija, što odražava dugogodišnje migracijske i demografske trendove.
Iako je broj stanovnika blago porastao, trend starenja i dalje ostaje izražen, što predstavlja izazov za planiranje socijalnih i zdravstvenih usluga, ali i za demografsku politiku u cijeloj zemlji.
