Početak nove turističke sezone u Hrvatskoj ne ulijeva previše optimizma – podaci za svibanj pokazuju pad turističkih dolazaka za 5%, dok je broj noćenja pao za čak 14% u odnosu na prošlu godinu. Posebno zabrinjava podatak da je broj njemačkih turista gotovo prepolovljen. Dok su lani činili gotovo trećinu svih noćenja u svibnju, ove godine njihov udio pao je na samo 16,5%.
Turistička industrija već godinama ovisi o njemačkim gostima, no sada se suočava s ozbiljnim izazovom: cijenama koje sve više turista smatra – previsokima. Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe da je upravo to glavni razlog njihova izostanka.
“Naša ponuda je postala preskupa za ono što nudi. Cijene usluga ne prate kvalitetu i to stranci osjećaju. Oni će platiti, ali samo ako znaju da će za to dobiti vrijednost”, upozorava Novotny i uspoređuje situaciju s konkurentskim destinacijama poput Grčke i Italije, gdje je omjer cijene i kvalitete znatno povoljniji.
Kako bi to pojasnio, analitičar navodi vlastiti primjer iz Bavarske: “Nedavno sam ručao u samostanskoj kuhinji – tri slijeda i piće platili su me 25 eura. Hrana je bila izvrsna, atmosfera sjajna, a kampovi u okolici su bili puni, iako se nitko nije kupao jer je bilo hladno.”
U Hrvatskoj, pak, cijene su često više i za jednostavnije usluge, što stvara razliku koju gosti itekako primjećuju. “Kava je možda po cijeni slična kao u Zagrebu, ali hrana i dojam koji ostavljamo nisu. Turizam se ne gradi samo na suncu i moru – važna je percepcija, a ona nam više ne ide u prilog”, dodaje Novotny.
Iako je zabilježen određeni rast broja gostiju iz Italije i SAD-a, udio tih tržišta i dalje je premalen da bi kompenzirao pad s njemačkog tržišta. Također, unatoč godinama ponavljanja teze o “produženju sezone”, svibanj i dalje nosi tek oko 6% godišnjeg turističkog prometa – premalo za ozbiljnu stabilizaciju.
Zaključno, Novotny poručuje turističkom sektoru da mora redefinirati cijene i prilagoditi se stvarnim očekivanjima gostiju, jer “turizam koji se oslanja isključivo na visoke cijene – bez jednakog rasta kvalitete – jednostavno nije dugoročno održiv”, piše Net.hr.
