Ako države članice jednoglasno prihvate novu direktivu, građane EU-a očekuju promjene na tržištu nikotinskih proizvoda
Europska unija priprema velike izmjene sustava oporezivanja duhanskih i nikotinskih proizvoda. Ako prijedlog bude prihvaćen, potrošače bi mogle očekivati znatno više cijene cigareta, ali i drugih proizvoda poput e-cigareta, grijanog duhana i nikotinskih vrećica.
Riječ je o izmjenama europske Direktive o oporezivanju duhanskih proizvoda, kojima Bruxelles želi uskladiti postojeća pravila s tržištem koje se posljednjih godina značajno promijenilo.
Klasične cigarete danas više nisu jedini način konzumiranja nikotina, dok među mlađim generacijama sve veću popularnost imaju vape uređaji i drugi alternativni nikotinski proizvodi.
Cigarete bi mogle znatno poskupjeti
Među najvažnijim predloženim izmjenama ističe se povećanje minimalnih trošarina na cigarete. Europska komisija predlaže da se one za standardne cigarete povećaju za čak 139 posto.
Istodobno bi se prvi put na razini cijele Europske unije uvele i minimalne trošarine za e-cigarete, proizvode s grijanim duhanom te nikotinske vrećice.
Na taj bi se način porezno opterećenje proširilo i na proizvode koji su dosad u brojnim državama imali blaže oporezivanje od klasičnih cigareta.
Predložene promjene pritom ne bi utjecale samo na potrošače. Duhanska industrija, koja na europskom tržištu godišnje ostvaruje oko 130 milijardi eura prihoda, morala bi se prilagoditi novim pravilima i većim troškovima.
Hrvatska među državama s najviše pušača
Podaci pokazuju da bi predložene europske mjere mogle imati posebno velik značaj za države u kojima je pušenje i dalje vrlo rašireno. Među njima je i Hrvatska, koja se nalazi pri vrhu Europske unije po udjelu pušača.
Prema podacima Eurostata za 2023. godinu, u Hrvatskoj puši 35 posto stanovništva starijeg od 15 godina, čime zauzima treće mjesto među državama članicama EU-a. Veći udio pušača imaju samo Bugarska, s 37 posto, i Grčka, s 36 posto.
Najmanji udio pušača bilježi Švedska, gdje puši tek osam posto stanovništva starijeg od 15 godina. Nakon nje slijede Nizozemska s 11 posto i Danska sa 14 posto. Prosjek na razini cijele Europske unije iznosi 24 posto.
Razlike su posebno vidljive među muškarcima. U Bugarskoj ih puši čak 49 posto, u Latviji 48 posto, dok je u Litvi taj udio 43 posto. Hrvatska se ističe i po velikom udjelu pušačica – cigarete puši oko 30 posto žena, što predstavlja drugi najveći udio u Europskoj uniji, odmah iza Grčke, gdje puši 32 posto žena.
EU želi smanjiti broj pušača
Središnji cilj europske politike jest smanjenje korištenja duhanskih proizvoda. Europska unija želi do 2040. godine udio pušača spustiti na manje od pet posto stanovništva te tako stvoriti takozvanu “generaciju bez duhanskog dima”.
Unatoč dosad uvedenim mjerama, pušenje je i dalje široko rasprostranjeno. Oko 24 posto stanovnika Europe puši, dok se na području EU-a godišnje proda približno 300 milijardi cigareta.
Europska komisija smatra da su postojeća pravila pridonijela smanjenju klasičnog pušenja, ali da više nisu u potpunosti prilagođena tržištu. Na njemu se pojavljuje sve veći broj novih proizvoda, kao i novih načina njihova oglašavanja, posebno putem društvenih mreža.
Poseban problem su mladi
Europske institucije sve češće upozoravaju na promjene u navikama mladih. Iako tradicionalno pušenje bilježi pad, istodobno raste zanimanje za nove proizvode koji sadrže nikotin.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, takve proizvode koristi 11,6 posto mladih u dobi od 13 do 15 godina na području europske regije.
Među mlađim korisnicima posebno su privlačni e-cigarete, aromatizirani vape proizvodi, grijani duhan i nikotinske vrećice, među ostalim zbog različitih aroma, dizajna i promocije putem društvenih mreža.
Premda se neki alternativni proizvodi smatraju manje štetnima u odnosu na klasične cigarete, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da to ne znači da su potpuno bez rizika. Nikotin je i dalje vrlo snažno adiktivan, a njegova uporaba posebno je problematična tijekom adolescencije.
Parlament odbio prijedlog, ali priča nije gotova
Prijedlog novih pravila predstavljen je u srpnju 2025. godine. Europski parlament u lipnju 2026. nije zauzeo svoje stajalište o prijedlogu, no postupak time nije zaustavljen.
Budući da se porezna pitanja u Europskoj uniji usvajaju prema posebnom postupku, konačnu odluku donosi Vijeće Europske unije. Za prihvaćanje prijedloga potrebna je jednoglasna suglasnost svih 27 država članica, piše Euronews.
Dok se na razini EU-a raspravlja o novim pravilima oporezivanja, neke države članice već su uvele vlastite strože mjere.
Belgija je zabranila prodaju jednokratnih e-cigareta, dok je Francuska također krenula prema zabrani takvih proizvoda te dodatno ograničila pušenje na pojedinim javnim mjestima.
Nizozemska je uvela stroga pravila vezana uz arome u e-cigaretama, pa su dopuštene isključivo duhanske arome.
Takvi potezi pojedinih država članica pokazuju mogući smjer buduće europske politike – manja dostupnost i više cijene nikotinskih proizvoda, uz strožu kontrolu njihova oglašavanja i prodaje.
Što bi to značilo za građane?
Ako sve države članice jednoglasno podrže novu direktivu, na tržištu nikotinskih proizvoda u Europskoj uniji slijede određene promjene.
Zbog povećanja minimalnih trošarina očekuje se rast cijena cigareta, dok bi dodatno oporezivanje obuhvatilo i vape uređaje, proizvode s grijanim duhanom te nikotinske vrećice.
Istodobno bi stroži sustav elektroničkog praćenja duhanskog lanca trebao otežati krijumčarenje i spriječiti porezne prijevare.
Za pušače je zaključak jasan – ako prijedlog bude prihvaćen u predloženom smjeru, nikotinski proizvodi u EU-u mogli bi biti osjetno skuplji nego danas, uz još stroža pravila koja bi uređivala njihovu prodaju i oglašavanje, prenosi Danas.hr.
