Mrak će već pasti u 16:46, a sunce izaći idućeg dana u 6:33 sata
Europa je lomila koplja oko zajedničkog dogovora za zadržavanje ljetnog ili zimskog računanja vremena ali bez uspjeha, pa je sve i dalje po starome, pišu RTL Vijesti.
Večeras ponovno prelazimo na zimsko računanje vremena; kazaljke na satu noćas u 3 sata vraćaju se sat unatrag, na dva sata.
Sunce će tako sutra ujutro izaći već u 6 sati i 33 minute, sat vremena ranije, ali će istovremeno zaći sat vremena ranije – već u 16 i 46.
Kako se približavamo zimi sunce će zalaziti još ranije, pa će danjeg svjetla biti sve manje. Na ljetno računanje vremena vraćamo se krajem ožujka, a provjerili smo što o zimskom kažu građani, poljoprivrednici, a što stručnjaci.
Zadranin Velimir Friganović kaže: “Neke analize su pokazale da nema efekta ta zamjena sata, sat naprijed, sat natrag. A drugo, na ljude, na mene nije ništa utjecalo da vam kažem, pa onda mogu misliti da i na druge nisu bili baš pod nekom depresijom”.
“Dva mjeseca u godini luda, mjesec dana nakon pomicanja kazaljki sata. Meni to strašno djeluje. Ja nisam za to da se pomiču kazaljke sata i vjerujem da na ekonomiju isto ne utječu toliko dobro koliko se propagira”, tvrdi pak Miroslava Markulin.
Ankica Dušek iz Ogulina navodi kako pomicanje sata nema nikakav utjecaj jer se svi brzo prilagode.
Kod nekih ipak dolazi do poremećaja dnevnog bioritma. Studije pokazuju da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije, imaju problema sa spavanjem, ali isto tako i s umorom te da to najviše djeluje na djecu i starije osobe.
Osim kod ljudi, pomicanje sata ima utjecaja i na životinje.
Boris Marin, stočar iz Zadra govori: “Ima određenih problema isto kao šta i mi obični ljudi, kad se mijenja sat onda imamo problema pri dizanju ujutro. One se dva puta u toku dana muzu i one točno imaju svoje vrijeme po zalasku sunca. Znači, ujutro odu na ispašu i vraćaju se uvijek u isto vrijeme”.
Računanje vremena je pojava s kojom se ljudi susreću tisućljećima. A danas je čovjek manje ovisan o prirodi.
Profesor s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru dr. Josip Faričić kaže: “Stoga onda i promjena se ne bi bitno odražavala na društvene i ekonomske aktivnosti kao što je to bilo u prošlosti. Usudio bih se reći da je mnogo važnije prilagoditi se ljeti potrebama čovjeka nego zimi zato što su zimi ionako aktivnosti uglavnom svedene u zatvorene prostore”.
Mnogima je jedna od najvećih prednosti prelaska na zimsko računanje vremena svakako to što se spavati sat dulje.
