Prema tom zakonodavstvu, odluka o povratku koju nadležna nacionalna tijela izdaju državljaninu zemlje izvan EU-a s nezakonitim boravkom u državi članici, dolazit će s obvezom napuštanja te EU države članice odmah ili u određenom roku
Europski parlament u srijedu je dao potporu novim pravilima čiji je cilj ubrzati i pojednostaviti postupke povratka državljana trećih zemalja koji nezakonito borave na području Europske unije.
Predložene mjere usmjerene su na bržu provedbu postupaka, uz puno poštovanje temeljnih prava i međunarodnih propisa, uključujući načelo zabrane prisilnog vraćanja (non-refoulement) te zabranu kolektivnog protjerivanja. Istodobno, njima se nastoji spriječiti zlouporaba sustava i neovlašteno kretanje unutar država članica EU-a.
Neformalni sporazum, koji je s Vijećem postignut 1. lipnja, potvrđen je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta s 418 glasova za, 218 protiv i 30 suzdržanih.
Obveza suradnje i pritvaranje
Državljani država koje nisu članice Europske unije, a za koje je donesena odluka o povratku, bit će obvezni surađivati s nadležnim institucijama. Kako bi se omogućila priprema njihova povratka, mogu biti pritvoreni nakon pojedinačne procjene, primjerice u slučajevima kada ne surađuju s vlastima, postoji opasnost od bijega ili predstavljaju sigurnosnu prijetnju.
O pritvaranju će odlučivati upravno ili pravosudno tijelo, a ono može trajati najviše 24 mjeseca. U određenim okolnostima pritvor se može produžiti za dodatnih šest mjeseci, primjerice ako se pojave nove činjenice, promijene okolnosti ili se unaprijedi suradnja s trećom državom. Ako se osoba preseli u drugu članicu Europske unije, moguće je odrediti novo razdoblje pritvora.
Države članice moći će propisati i druge mjere, poput obveznog redovitog javljanja nadležnim tijelima ili boravka na određenoj adresi. Kao zamjena za pritvor mogu se koristiti i mjere poput financijskog jamstva ili elektroničkog nadzora.
Istražne mjere
Nadležna nacionalna tijela moći će koristiti posebne istražne mjere kako bi pripremila ili osigurala učinkovitu provedbu povratka. Takve aktivnosti mogu obuhvaćati pretragu državljana trećih zemalja, njihovih domova ili drugih prostora povezanih s postupkom, uz prethodno sudsko ili administrativno odobrenje. Također, moguće su pretrage te privremeno oduzimanje osobnih predmeta i elektroničkih uređaja.
Sve provedene mjere morat će biti u skladu s temeljnim pravima te će podlijegati odgovarajućim zaštitnim mehanizmima i pravnim sredstvima predviđenima pravom Europske unije i nacionalnim zakonodavstvom.
Sporazum sa zemljama izvan EU-a o prihvatu povratnika
Migranti kojima je izdana odluka o povratku, izuzev maloljetnika bez pratnje, moći će biti premješteni u takozvane centre za povratak na području treće zemlje koja pristane na njihov prihvat. Takav premještaj bit će moguć na temelju sporazuma između države članice Europske unije i zemlje domaćina.
Sporazumi se mogu sklapati isključivo s državama koje poštuju ljudska prava, međunarodne obveze i načelo zabrane prisilnog vraćanja (non-refoulement). Prije njihove provedbe nacionalna tijela bit će dužna o tome obavijestiti Europsku komisiju i ostale države članice.
Izvjestitelj Malik Azmani naglasio je kako je Europa ispunila ono što je obećala. “Građani s pravom očekuju da se oni koji nemaju pravo na boravak vrate u svoje zemlje podrijetla. Zato je moj prioritet jasan: osigurati učinkovite, realne mjere povratka. I nakon gotovo dvadeset godina zastoja, Europa ih napokon ima. Uredba o vraćanju posljednji je dio slagalice europskog migracijskog sustava i iznimno sam ponosan što je sada završen.”
Nakon što je tekst dobio potporu Europskog parlamenta, potrebno je da ga Vijeće formalno potvrdi te da bude objavljen u Službenom listu kako bi stupio na snagu. Određene odredbe, među kojima su one koje se odnose na centre za povratak, procjenu dobi maloljetnika i vanjski aspekt povratka, počet će se primjenjivati odmah. Ostale mjere, za koje su potrebne dodatne pripreme, stupit će na snagu 12 mjeseci nakon početka primjene zakona, prenosi Danas.hr.
