U 2022. godini pravo na starosnu mirovinu stječu muškarci rođeni 1957. i dvije godine mlađe žene, no umiroviti se možete i ranije
Starosna mirovina u Hrvatskoj stječe se s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu 2022. godine stječu muškarci rođeni 1957. i dvije godine mlađe žene. Napustiti svijet rada i umiroviti se možete i ranije, ali uz ispunjavanje odgovarajućih uvjeta. Tportal provjerio je tko i u kojim uvjetima u 2022. godini može u mirovinu.
Na ranije umirovljenje u prijelaznom razdoblju do 2030. godine, kada će se ujednačiti uvjeti za oba spola, iznimno imaju žene. Odnosno, uvjete za punu starosnu mirovinu ove godine ispunjavaju žene s navršene 63 godine. Svake iduće godine, granica godina života i staža povećava se za tri mjeseca, da bi se izjednačila s redovnim uvjetima 2030. godine.
Naravno, nastavak radnog odnosa i nakon napunjenih 65 godina ostaje mogućnost svima koji nisu spremni za mirovinu te, ako ne žele koristiti ostvarena mirovinska prava, mogu nastaviti raditi do 68. godine uz dodatne dvije godine prema dogovoru s poslodavcem. U takvim slučajevima mirovina se na dodatni radni staž uvećava za 0,34 posto po mjesecu produljenja, odnosno 20,4 posto za maksimalnih pet godina, ako će raditi do 70. godine, piše tportal.
Posebna pravila za dugogodišnje osiguranike
Takozvani dugogodišnji osiguranici imaju posebna pravila stjecanja prava na starosnu mirovinu, a radi se o osobama koje imaju više godina staža, ali im nedostaje ona druga komponenta – “godine života”.
Takve osobe pravo na starosnu mirovinu stječu s navršenih 60 godina života i 41 godinom radnog staža. Što se tiče njihove mirovine, ona je ista kao i “obična” starosna mirovina, a raniji odlazak u mirovinu omogućen im je zbog dugog radnog staža.
Pravo na starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika stječe se od dana u kojem su ispunjeni uvjeti za mirovinu i nakon prestanka osiguranja (zaposlenje, obavljanje obrtničke ili poljoprivredne djelatnosti i dr.). Iznimka su, piše tportal, osiguranici koji su na osnovi izmijenjenog ugovora o radu nastavili raditi do polovice punog radnog vremena pa mogu i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
Oni koji, pak, žele ranije u mirovinu, ali im nedostaje “staža” mogu koristiti institut prijevremene starosne mirovine. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu imaju osobe s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
Kao i u slučaju pune starosne mirovine, i u ovom slučaju žene u prijelaznom razdoblju imaju pravo na ranije umirovljenje. Tako, primjerice, ove godine u prijevremenu mirovinu mogu žene s navršenih 58 godina, dok se svake iduće godine granica pomiče za tri mjeseca, da bi se izjednačila s redovnim uvjetima 2030. godine.
No, važno je naglasiti da prijevremeni umirovljenici nemaju pravo na punu mirovinu, budući da im se mirovina umanjuje za svaki mjesec ranijeg umirovljenja za 0,2 posto.
Dodatni staž za rođeno ili posvojeno dijete
Oni koje su stekli uvjete za mirovinu imaju pravo na dodatnih šest mjeseci staža za svako rođeno (posvojeno) dijete. Dodatni staž ne može se koristiti kao uvjet za stjecanje prava, već samo za određivanje visine mirovine.
Ovaj dodatni staž u pravilu ostvaruju majke, budući da se veže uz rodiljni dopust, no mogu ga ostvariti i očevi ukoliko su koristili pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta. Mirovina se dodatnim roditeljskim stažem u prosjeku povećava za pedesetak kuna za svako rođeno (posvojeno) dijete.
Invalidska mirovina
Invalidsku mirovinu moguće je ostvariti u slučaju gubitka radne sposobnosti, a razlikuju se privremena i trajna invalidska mirovina.
Privremena invalidska mirovina odnosi se na invalida rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, a nakon rehabilitacije je najmanje pet godina bio nezaposlen i nezaposlenost je trajala do navršene 58. godine života. Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima i invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju i nastavio raditi, ali je naknadno postao nezaposlen, ako je na poziv nadležnog tijela za zapošljavanje, bez odgađanja, prihvatio ponudu o radu, odnosno ako nije odbijao ponuđeni posao.
Trajnu invalidsku mirovinu može ostvariti osiguranik na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti nastalog zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje trećinu radnog vijeka.
Govoreći o invalidskoj mirovini, ako je uzrok nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolest, pravo na invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na navršen mirovinski staž.
Korisniku prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koja je prouzročena bolešću prevodi se to pravo na starosnu mirovinu kada navrši dob propisanu za starosnu mirovinu, prenosi Net.hr.
