ČEKA SE ODGOVOR BIJESNOG PUTINA

Finska želi u NATO, a Rusija ‘zvecka’ nuklearnim oružjem: Vojni analitičar prognozira što slijedi

Helsinki )Foto: Tapio Haaja/Unsplash

Vojni analitičar Marinko Ogorec objašnjava što ulazak Finske u NATO znači za sigurnost Europe

Finska mora podnijeti zahtjev za pridruživanje NATO-u “bez odgađanja”, rekli su jutros finski predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin, prenosi Reuters.

“Članstvo u NATO-u ojačalo bi sigurnost Finske. Kao članica NATO-a, Finska bi ojačala cijeli obrambeni savez. Mora bez odgađanja podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u”, rekli su Niinisto i Marin u zajedničkoj izjavi.

“Nadamo se da će nacionalni koraci koji su još potrebni za donošenje ove odluke biti poduzeti brzo u sljedećih nekoliko dana”, dodali su.

Stajalište Finaca o NATO-u brzo se promijenio nakon što je Rusija pokrenula ono što naziva “specijalnom operacijom” u Ukrajini. Jučer je Gallupova anketa koju je naručio Helsingin Sanomat izvijestila da 73 posto ispitanika vjeruje da bi se Finska trebala pridružiti NATO-u. Brojka je bila osam postotnih bodova viša nego u sličnom istraživanju potkraj travnja.

Strah i nesigurnost 

Finska, koja s Rusijom dijeli 1300 km dugu granicu i tešku prošlost, postupno je pojačavala suradnju sa Sjevernoatlantskim savezom kao partnerom otkako je Rusija anektirala Krim 2014. Godine. No, sve do ruske invazije na Ukrajinu, ova nordijska zemlja se suzdržavala od pridruživanja kako bi održala prijateljske odnose sa svojim istočnim susjedom.

Ruska invazija na Ukrajinu gurnula je Finsku i Švedsku na rub podnošenja zahtjeva za članstvo u NATO-u i odustajanja od uvjerenja koje je desetljećima postojalo da se mir najbolje održava ako se javno ne biraju strane.

Vojni analitičar Marinko Ogorec smatra kako ova vijest nije iznenađujuća. “Kad govorimo o Finskoj moramo reći da su oni suverena država s pravom na donošenje suverenih odluka. Pristupanje NATO-u očito dolazi iz određenog straha i nesigurnosti koju je izazvala ruska intervencija u Ukrajini”, objašnjava nam.

Iskustva iz prošlosti

“Normalno imajuću u vidu da Finci graniče s Rusijom, a temeljem iskustava iz prošlosti kada su sa Sovjetskim Savezom vodili ozbiljan tzv. Zimski rat, jednostavno nemaju previše povjerenja u susjede nego smatraju da u sustavu kolektivne sigurnosti mogu ostvariti bolju zaštitu nego što su to mogli do sada”, dodaje nam.

Podsjetimo, sudbina Ukrajine bila je posebno uznemirujuća za Finsku koja je vodila dva rata s Rusijom između 1939. i 1944. Finska je odbila pokušaj invazije, ali je izgubila oko 10 posto svog teritorija prema mirovnom sporazumu.

“Finska ima snagu i ima dobru vojsku te kvalitetne oružane snage, ali kolektivni sustav sigurnosti je kolektivni sustav sigurnosti”, kaže Ogorec.

Upozorenje iz Moskve

Moskva je upozorila na “političke i vojne” posljedice tog čina, uključujući i raspoređivanje nuklearnog oružja uz Baltičko more. Rusija je objavila da će rasporediti nuklearno oružje i hipersonične projektile u Kalinjingradu, svojoj enklavi na baltičkoj obali, ako se Finska i Švedska odluče pridružiti NATO-u.

“Nisam siguran koji bi vojni odgovor u ovom slučaju mogao biti osim jačanja snaga na pograničnom prostoru. Rusija si ne može dopustiti da vodi borbe na dva odvojena ratišta. To jednostavno nije u stanju”, objašnjava Ogorec.

“Vidimo da Rusi imaju probleme u Ukrajini i teško da će pokušati bilo kakvu intervenciju u Finskoj koja je znatno spremnija, naoružanija i osposobljenija nego što je to bila Ukrajina. Za očekivati je da do nekakve vojne intervencije i sukoba neće doći, barem ne širih razmjera”, kaže nam.

“Što se tiče političkog odgovora, vjerojatno će doći do značajnijih zahlađivanja političkih odnosa, možda čak i na gospodarskom planu, ali to tek treba vidjeti”, zaključuje Ogorec.

Dodajmo da će okretanje Finske prema NATO-u vjerojatno povući i susjednu Švedsku, prenosi Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views1 Views