TONĆI TADIĆ ZA RTL DIREKT

Fizičar o nuklearkama i Černobilu: ‘To je kao da Stojadinu precvikate kočnice, zabijete se, i kažete da su auti besmisleni’

RTL

‘Kada bismo udvostručili nuklearke i obnovljive izvore, ne bismo imali nikakvu ovisnost o ruskom plinu’, rekao je fizičar Tadić za RTL.hr.

Zbog rata u Ukrajini, u modu se vraćaju nuklearne elektrane. Naravno traže se alternative ruskoj nafti i plinu – jer Europa želi prestati financirati Putinov rat. Pa se sve više spominju nuklearke.

Gradnju osam novih najavio je Boris Johnson do 2030. kako Britanci ne bi osjetili divljanje cijena, i kako ih ne bi ucjenjivao Vladimir Putin. I Hrvatska je, još prije rata, potpisala nuklearni pakt s Francuskom, kojim traži da se nuklearke priznaju jednako čistima kao izvori obnovljive energije. 

“Drago mi je čuti da su nuklearke ponovo u modi”

“Drago mi je čuti da su nuklearke ponovo u modi, jer ako se zalažemo za smanjenje emisije CO2 to se neće moći postoći bez nuklearki. Zapravo, vizija Euroatoma je da do konca stoljeća sva energija u EU bude iz obnovljivih izvora, a s druge strane iz fduzije, odnosno nove generaciej nukrelarki, rekao je u studiju RTL Direkta fizičar Tonći Tadić.

Objasnio je da one ne proizvode nikakav CO2 dok rade jer se temelje na nuklearnoj energiji, stoga se smatraju čistima.

A s obzirom na to da već 2 mjeseca razgovaramo o ovisnosti o Rusiji, jedno od glavnih pitanja je koliko bi nuklearki Europa morala imati da joj ne treba ruski plin? Tadić kaže da trenutno u EU imamo oko 44% posto fosilnih godira, odnosno da se 44 posto električne energije proizvodi iz fosilnih godira, od čega 22 posto otpada na ugljen, 21 posto na plin a oko 3 posto na naftu. Nuklearke daju oko 26 posto energije, a svi obnovljivi izvori isto toliko.

“Kada bismo praktično duplirali nuklearke i obnovljive izvore…”

“Kada bismo praktično duplirali nuklearke i obnovljive izvore, ne bismo imali nikakvu ovisnost o ruskom plinu”, kaže Tadić.

Rekao je i da je procjena da bi svaka zemlja trebala imati između jedne i četiri nuklearnih elektrana otprilike točna te da to nije nedostižno.

“Hrvatska ima polovicu nuklearke u Sloveniji. Jako mi je drago da se hrvatska vlada drži stajališta da Hrvatska mora ostati partner u Krškom. Radni vijek Krškog će vjerojatno biti produžen. Jednako tako se razmišlja o bloku 2 Krškog u kojem će vjerojatno sudjelovati Hrvatska, tako da ćemo i dalje imati tih 17 posto udjela električne energije iz našeg nuklearke u Sloveniji”, kaže Tadić.

No, fizičar napominje kako bi svejedno bilo pametno da Hrvatska ima i vlastitu nuklearku unutar države.

“Ne treba gledati električnu energiju traj čas, nego i projekcije za 20 i 30 godina, kada će dominirati električni automobili koje će negdje trebati puniti. Potpuno je besmisleno gledati na elektrifikaciju prijevoza, a zadržavati plinske elektrane”, kaže Tadić.

“Postojao je plan za izgradnju nuklearke u Hrvatskoj”

“Postojao je plan za izgradnju nuklearke u Hrvatskoj, no on je nestao koncem 80-tih pod pritiskom ugljenarskog lobija iz Srbije, koji je napravio veliki pritisak  na saveznu vladu, a ona na republičke vlade u Hrvatskoj i Sloveniji da se odustane od druge nuklearke koja je trebala bit kod Zagreba”, rekao je Tadić.

A tema popularnosti nuklearki vidi se i na primjeru Francuske. Kada je pobijedio prije 5 godina, Macron je rekao da planira ugasiti 14 reaktora, i smanjiti udio nuklearne energije na 50%. Tadić kaže da sada to više sigurno ne planira, a lično je bilo i s Njemačkom.

“Njemačka je počela cijelu priču 2011. u onoj paranoji oko Fukušime, s jednim potpuno populističkim potezom Angele Merkel koja je navela gašenje nuklearki i prijelaz na ruski plin i Sjeverni tok 2. Od 16 reaktora, došli su na 6. onda su još 3 pogasili prošle godine. Po meni to nije bilo pametno, jer kada pogledate projekcije na karti EU za 2030. godinu imati ćete jednu rupu po sredini koja se sastoji od Njemačke, Luksemburga, Austrije i Italije bez nuklearki, a svi s obije strane te rupe će imati nuklearke, uključujući tu Ukrajinu, Švicarsku u Britaniju koje su pridružene članice Euroatoma”, rekao je Tadić.

Za lošu reputaciju nuklearki zaslužan Černobil

Iako je spomenu i Fukušimu, Taić kaže da je za lošu reputaciju nuklearki zapravo zaslužan Černobil.

“To je doista žalosno, ta je nuklearka koja, uopće nije bila zapadnog dizajna kao ove koje sam nabrojao, nego je stari sovjetski dizajn, koja je bila loše projektirana i loše vođena, dovedena da se jednog dana na prijedlog nekoga iz komiteta testira kako će se ponašati u ekstremnim uvjetima rada, na najvećoj snazi, sa pogašenim svim automatskim zaštitnim sustavima. I onda se dogodi havarija. To je kao da uzmete stari Stojadin, kojem ste precvikali kočnice, i onda se zaletite sto na sat i vidite hoćete li se moći ručnom iskontrolirati. I onda se zbijete i na temelju toga donosite dugoročne zaključke da je automobil besmislen kao sredstvo prijevoza. Od Černobila se izvodi zaključak za sve nuklearke na Zapadu, što nema smisla”, kaže Tadić.

Rekao da su Njemačke nuklearke bile njemački građene i da njihovo gašenje nije imalo smisla. A osvrnuo se i na rusko zauzimanje Černobila, zbog čega je cijeli svijet bio zabrinut, a za što kaže da se ništa na kraju nije dogodilo.

“Lumeni kopali rovove u radioaktivnoj šumi”

“Ne radi toga što su Rusi bili strašno obazrivi ili pametni. Vidjeli ste pucanje po kontrolnoj zgradi u Zaporižju, vidjeli ste situaciju da je Černobilska elektrana ostala bez struje, onaj famozni sarkofag je ostao bez napajanja i istrošeno gorivo koje se hladilo je ostalo bez napajanja. Međutim, vrlo brzo je reagirala Međunarodna agencija za atomsku energiju i jednom tihom diplomacijom dala do znanja Rusima da se tako ne ponaša i da to izaziva veću štetu nego što oni to misle”, rekao je Tadić.

Dodao je da su se na kraju Rusi povukli “svi do jednog ozračeni, jer su lumeni kopali rovove u radioaktivnoj šumi i ležali na njima, odnosno kupili suvenire po kućama.”

“U Bjelorusiju je dovezeno sedam autobusa ozračenih ruskih vojnika, a Bjeloruskim liječnicima je rečeno da paze kako se ponašaju prema njima je su ozračeni”, rekao je Tadić za RTL.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views