Komentirajući hoće li poduzetnici dizati plaće radnicima, rekla je da moramo biti svjesni koliki postotak radnika je zaposlen i radi za državu.
Dorotea Jurčić iz pravnog tima Udruge Glas poduzetnika za N1 je komentirala inspekcije po trgovinama ovih dana i što je najveći problem poduzetnicima u ovoj situaciji.
Jurčić kaže da su trgovci ljuti i da će uložiti prigovore.
“Dosta trgovaca se javilo jučer, prekjučer, svi su ljuti. Radi se o malim trgovcima i poduzetnicima. Nije samo problem plaćanja kazne, nego ne želiš da te netko pravi ludim. Odlučit će se za ulaganje prigovora.”
‘Dok država ne diže plaće, zašto bi poduzetnici?’
Komentirajući hoće li poduzetnici dizati plaće radnicima, rekla je da moramo biti svjesni koliki postotak radnika je zaposlen i radi za državu.
“Dok država ne počne dizati plaće, zašto očekivati od malog poduzetnika da to učini? Država umjetno pokušava trgovcima nametati određivanje cijena i ukida slobodu tržišta, a s druge strane ne podiže plaće svojim djelatnicima.”
Istaknula je da Udruga radi na ukidanju nameta.
“Za male poduzetnike je ključan porezni sustav – on je toliko ograničavajuć, tjera te praktički da ne radiš. Bez temeljne reforme neće biti bolje klime za poduzetnike u ovoj državi”, istaknula je Jurčić.
Slučaj frizerke: ‘Kao odvjetnica se ne slažem’
Odvjetnica se osvrnula i na slučaj frizerke koja je dobila kaznu veću od 3.000 eura jer je podigla cijene frizure za 36 centi.
“Što se tiče tog slučaja, čitala sam u medijima i poklapa se s onim što sam vidjela. Isti je tip prekršajnog naloga. Propisane kazne su između 5.000 i 15.000 kuna i jedna je kazna za pravnu osobu, a jedna za gospođu kao fizičku osobu, vlasnicu obrta. To može biti i veliki iznos kad se zbroji.”
Na pitanje po kojoj se zakonskoj osnovi kažnjavaju, objašnjava:
“Državni inspektori izađu na teren, naprave zapisnik, utvrde činjenice, izdaju prekršajne naloge kojim se kažnjava osoba jer je povrijedila zakon. Državni inspektorat tvrdi da je povrijeđen Zakon o zaštiti potrošača vezano uz nepoštenu poslovnu praksu. Osobno kao odvjetnica s time se ne slažem. Ne vidimo uporište u zakonu za kažnjavanje o kojem sad pričamo. Ta nepoštena praksa nema veze s uvođenjem eura – govori se o agresivnoj ili zavaravajućoj poslovnoj praksi. Neistinite informacije bi bile zavaravajuće prakse, a agresivna bi bila neka prisila da se nekoga primora kupiti, a to isto nije ovdje slučaj.”, piše Net.hr.
