Napadi diljem Europe ispraznili su hladnjake i police brojnih trgovina. Umjesto da hlade, rashladni sustavi počeli su zagrijavati, zbog čega je hrana završila u otpadu, a trgovci se suočili s velikim gubicima.
Trgovine diljem Europe posljednjih su dana postale mete hakerskih napada. Napadači su uspjeli preuzeti nadzor nad rashladnim sustavima te povećati temperaturu u hladnjacima i zamrzivačima. Zbog toga su trgovci morali baciti velike količine hrane, a pretrpjeli su i znatne financijske gubitke.
Stručnjaci upozoravaju da ovakve prijetnje ne pogađaju samo velike trgovačke lance. Sve veći broj uređaja povezanih s internetom stvara dodatne mogućnosti za nove oblike sigurnosnih napada.
Posljedice hakerskih upada vidljive su u trgovinama diljem Europe, gdje su hladnjaci i police ostali prazni. Rashladni sustavi, umjesto da održavaju niske temperature, počeli su zagrijavati prostor, zbog čega je velika količina hrane završila u otpadu, a trgovci se suočili s ozbiljnom štetom. U jednoj belgijskoj mesnici gotovo cjelokupna zaliha morala je biti otpisana.
„Naizgled je sve u redu, ali temperatura je dosegnula 17 stupnjeva pa ne želimo riskirati. Bojim se da ćemo morati baciti robu vrijednu između pet i deset tisuća eura“, rekao je Luc De Laet, vlasnik mesnice u Belgiji.
U Švedskoj su hakeri otišli još dalje, postavivši temperaturu rashladnih uređaja na čak 50 stupnjeva.
„Određena skupina hakirala je sustav za nadzor temperature naših hladnjaka i zamrzivača. Uspjeli su pristupiti sustavu i mijenjati postavke. To je suludo. Ne razumijem što time žele postići“, ispričao je Rickard Nilsson, voditelj trgovačkog centra u Švedskoj.
Napadi sličnog tipa zabilježeni su i u Francuskoj, Njemačkoj te Irskoj. U pojedinim slučajevima napadačima je za preuzimanje kontrole nad uređajima bila potrebna samo internetska veza.
Sve više uređaja povezanih s internetom
Stručnjak za kibernetičku sigurnost Alen Delić pojašnjava kako je riječ o uređajima spojenima na internet, čije sigurnosne slabosti napadači koriste kako bi preuzeli kontrolu nad njima.
„Pojednostavljeno, radi se o uređajima koji imaju poveznicu s internetom i sa suprotne strane je netko lijepo pokucao, otvorio vrata, došao, povećao temperaturu i eto, dočekali smo jutro s povišenim temperaturama“, objasnio je Delić.
Sve više takvih uređaja nalazi se i u našim domovima. Pametni usisavači, perilice rublja s umjetnom inteligencijom i brojni drugi kućanski aparati mogu se povezati na internet, a njihovim se radom može upravljati putem mobilnih aplikacija.
„Praktično svi uređaji, od usisavača do hladnjaka, veš-mašina, perilica posuđa, grijalica, neka vrsta grijalica se mogu povezivati. Prisutno je sve više i više uređaja“, istaknuo je Igor Graf, voditelj odjela bijele tehnike u trgovini.
Jedan od primjera takve tehnologije je pametni hladnjak, čije se postavke mogu prilagođavati putem mobitela čak i kada se nalazimo kilometrima daleko od doma. Međutim, upravo ta mogućnost udaljenog upravljanja može predstavljati sigurnosni rizik ako uređaj nije dovoljno dobro zaštićen od neovlaštenog pristupa.
Tko je odgovoran ako hakeri preuzmu kontrolu nad kućanskim uređajem?
Iako kućni hladnjaci nisu jednaki sustavima kakvi se koriste u velikim supermarketima, ni oni nisu potpuno zaštićeni od mogućih sigurnosnih propusta. Ako dođe do hakerskog napada i nastane šteta, otvara se pitanje tko za nju snosi odgovornost.
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević ističe kako kupci često nisu svjesni svih rizika povezanih s uređajima koje nabavljaju i spajaju na internet.
„Dakle, sam potrošač, on se spojio na internet, znači ljudi. To je problem što se stvari tako brzo mijenjaju da ljudi jako malo znaju u što su zapravo ušli. Tek kad se pojavljuju nekakvi problemi kao što su ovi, onda se to počne malo više voditi računa“, upozorila je Knežević.
U slučaju da uređaj ne funkcionira zbog određenog nedostatka, potrošač reklamaciju podnosi prodavaču. Međutim, kada šteta nastane kao posljedica hakerskog napada, pitanje odgovornosti nije tako jednostavno i potrebno ju je utvrditi.
Zbog toga stručnjaci preporučuju redovito ažuriranje uređaja povezanih s internetom, korištenje složenih lozinki i pridržavanje osnovnih pravila kibernetičke sigurnosti.
„Idealno bi bilo da nemamo takve uređaje svugdje na internetu, da ih štitimo, da nemamo pojednostavljene lozinke na njima, da ih nadograđujemo, da se zapravo držimo neke osnovne sigurnosne higijene“, poručio je Delić.
Za sada nije poznato tko je odgovoran za napade na trgovačke centre diljem Europe niti što im je bio cilj. Trgovci su se tako suočili s neobičnim oblikom štete – hakeri im nisu ukrali proizvode, već su ih prisilili da ih sami bace, navode iz Danas.hr-a.
