Na polovici svakog predsjedničkog mandata Amerikanci biraju zakonodavnu vlast, ono što mi zovemo Saborom, njima je Kongres
U Sjedinjenim Američkim Državama počeo je izborni dan, najvažniji od prvog utorka u studenome prije dvije godine, kada je Donald Trump drugi put izabran za predsjednika. Iako se njegovo ime danas ne nalazi na glasačkom listiću, rezultati izbora mogli bi znatno utjecati na nastavak njegova mandata. Upravo zato Trump je aktivno sudjelovao u predizbornoj kampanji.
Ipak, posljednji javni nastup uoči izbora održao je u Washingtonu, gdje je govorio o obnovi bazena ispred Lincolnova memorijala. Ponovno se našalio kako bi bazen mogao nazvati po sebi, govorio o nijansi plave boje koju je odabrao za njegovo dno, dok se na same izbore osvrnuo tek nakratko.
Što su zapravo međuizbori o kojima se govori već danima i tjednima, a mnogima još nije jasno što se na njima bira? Kako bi to pojasnili gledateljima, urednici i voditeljici Mojmiri Pastorčić u studiju se pridružio Petar Panjkota, urednik Direkta, koji je objasnio sve pojedinosti.
Što Amerikanci točno danas biraju?
Na polovici svakog predsjedničkog mandata Amerikanci biraju zakonodavnu vlast, ono što mi zovemo Saborom, njima je Kongres. Ako je Kongres pod kontrolom stranke iz koje je i predsjednik, puno mu je lakše donositi zakone i upravljati zemljom, kakva je Donaldu Trumpu aktualna situacija.
Kongres se sastoji od dva doma. U ovom prvom, Predstavnickom, bira se svih 435 zastupnika, koliko njih ovisi o tome koliko je stanovnika u kojoj saveznoj državi. Tako, recimo, Kalifornija bira najviše zastupnika, njih čak 52.
Drugi dom Kongresa, neki bi rekli i važniji, zove se Senat, za njega svaka savezna država bira po dva zastupnika, bez obzira na broj stanovnika. Dakle, ukupno ih je stotinu, na ovim se izbori bira njih 35 od 100, dakle otprilike trećina.
Međuizbori su uvijek na neki način referendum o aktualnom predsjedniku. To baš i ne ide u prilog republikancima: Donald Trump prema anketama trenutno i nije baš popularan?
To si još i blago rekla. Ako uzmemo prosjek svih posljednjih anketa o Trumpovoj popularnosti, onda vidimo da njegov rad trenutno odobrava samo 38 posto Amerikanaca, čak 59 posto ne odobrava, time je jedan od najnepopularnijih predsjednika na polovici mandata. I zato ne čudi da su mnogi republikanski kandidati u svojoj kampanji gotovo prestali spominjati predsjednika.
Ako kampanja nije bila o Trumpu, koje su onda bile teme?
Tu bismo možda mogli prepustiti odgovor kolegama s Daily Showa, koji su prošli tjedan prilicno dobro opisali što su biraci u finišu kampanje mogli cuti.
Dakle, imamo plašenje na najjace. Jer iako nije neuobičajeno da se u Americi vodi negativna kampanja, da se demoniziraju protivnici, ovoga puta to je poprimilo nevidene razmjere – govori se da će pobjeda demokrata značiti da se Amerika pretvara u socijalisticku distopiju, da se zalažu za više kriminala, protiv nekih kandidata koristi se islamofobija, lažno ih se optužuje da su za šerijatsko pravo, a koristi se i transfobija, da se kandidati zalažu za they/them, a ne za vas.
Za puno mandata je dosta tijesna borba, nemamo vremena za 50 država, ali reci mi: koje su najvažnije utrke?
Za Predstavnicki dom je, prema svim anketama, prilično izvjesno da će demokrati ponovno preuzeti većinu. Nešto je nesigurnija situacija u Senatu. Tu se izdvaja ovih deset utrka, od Aljaske do Teksasa. Demokratima će da okrenu Senat u svoju korist trebati samo četiri od ovih deset. A među ovih deset ima nekoliko utrka koje su posebno zanimljive.
Recimo, Teksas, gdje se demokrat James Talarico suprotstavlja republikancu Kenu Paxtonu, glavnom državnom odvjetniku, kojeg podržavaju i Trump i financijski Elon Musk. Ako bi tu pobijedio Talarico, kojeg mnogi vide i kao budućeg predsjednika, to bi bio prvi put od 1988. da jedan demokrat iz Teksasa osvojio mjesto u Senatu.
Izdvojit ćemo još i Michigan, gdje progresivni demokrat Abdul El-Sayed ide protiv republikanca Mikea Rogersa. Ako bi dobio El-Sayed, bio bi to prvi put da je jedan musliman izabran u Senat. I baš zbog El Sayeda i napada političke ljevice, Trump je jutros najavio ukidanje američke vojne pomoći Izraelu. Evo što je o El Sayedu u kampanji govorio Trump, i kako mu je on odgovarao.
Dakle, ankete daju prednost demokratima, ali tako je bilo i prije predsjedničkih izbora pa smo vidjeli kako je to prošlo. Što ako demokrati pobijede, mogu li već sutra zaustaviti rat u Iranu, mogu li ukinuti carine, što sve mogu?
Mogli bi puno više nego što su mogli u prve dvije godine mandata. Rat u Iranu ne bi mogli zaustaviti baš sutra, ali neke stvari bi mogli učiniti relativno brzo.
Spomenula si carine, pobjeda demokrata svakako bi značila kraj njegove apsolutne moći, Trump je carine uveo mimo Kongresa, ali bi se mogle uvesti klauzule protiv tih carina u druge zakone o financiranju države. Isto tako, mogli bi odbijati ili maksimalno usporiti sva Trumpova imenovanja sudaca i ministara. Što se tiče rata u Iranu, Trump ostaje vrhovni zapovjednik, ali kako Kongres kontrolira vojni proračun, može mu zatvoriti financijsku pipu. U svakom slučaju, u slučaju pobjede demokrata u oba doma, Trumpu ce ostatak mandata biti puno kompliciraniji. Zato je lako moguće da ne prizna poraz.
Hvala ti Panjkota na ovoj analizi, piše Danas.hr.
