Saborska rasprava o godišnjem izvješću za 2023. o provedbi Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. iznjedrila je oštre suprotstavljene stavove vlasti i oporbe — dok HDZ ističe gospodarski i društveni napredak, oporba upozorava na demografske probleme i stagnaciju.
“Zemlju napuštaju mladi i visokoobrazovani, a dolazi slabije integrirana strana radna snaga. Svjedočimo umjetno napumpanoj zaposlenosti, a gospodarski rast se temelji pretežno na državnoj potrošnji i europskim sredstvima”, kazala je Sanja Radolović (SDP), navodeći da je Hrvatsku od ulaska u EU napustilo više od 400.000 građana.
Slično je ocijenio i Ivica Ledenko (Most), ističući kako su demografski izazovi ključni te da treba graditi veću samodostatnost u poljoprivredi i energetici. Upozorio je i na inflaciju, zaostatke u digitalizaciji i neovisnosti pravosuđa.
Nino Raspudić (nezavisni) izrazio je zabrinutost zbog zdravstvenog i demografskog stanja, ali i niske obrazovne strukture uvezene radne snage — za razliku od Njemačke, gdje visokokvalificirani čine trećinu takvih radnika.
HDZ-ov Marko Pavić poručio je da Hrvatska unatoč izazovima jasno napreduje. “Da je stanje doista katastrofalno, kako tvrdi oporba, građani nam ne bi ponovno dali povjerenje. Hrvatski BDP raste višestruko brže od prosjeka EU i dosegnuli smo 78% europskog prosjeka”, naglasio je. Kao ključne poluge daljnjeg rasta naveo je ulaganja u istraživanje, razvoj i ravnomjerniji regionalni razvoj.
Domagoj Mikulić, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, istaknuo je da je 2023. u Hrvatsku doselilo 10.800 naših državljana i da bilježimo najpovoljniji migracijski saldo u dva desetljeća. Sve županije bilježe rast BDP-a po stanovniku, a razlike među njima se smanjuju.
Mikulić je također naglasio važnost digitalne tranzicije za podizanje produktivnosti i konkurentnosti, iako je priznao da je nužno dodatno unaprijediti e-usluge i administrativne procese.
