Postoji metoda koja može osujetiti divljanje cijena pri uvođenju eura.
Naše susjede Slovence je objava crnih lista trgovaca koji su podigli cijene spasila od pretjerane inflacije. No, hrvatsko Ministarstvo gospodarstva je nedavno izbacilo objavu crnih lista iz svojih Smjernica za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, piše Jutarnji.
Crne liste su se izrijekom navodile u Nacionalnom planu zamjene kune eurom, iz prosinca 2020., u kojem je pisalo da će se one objavljivati na stranici euro.hr te da će u njima stajati imena poduzeća koja će “pokušati zlorabiti proces uvođenja eura da bi povećala cijene na štetu potrošača”. To je spominjao i guverner HNB-a Boris Vujčić govoreći o aktivnostima za zaštitu potrošača.
Kad su crne liste izbačene iz Smjernica za prilagodbu gospodarstva, novinari su upitali hoće li se one uopće primjenjivati i koji će se drugi alati koristiti u zaštiti potrošača nakon uvođenja eura. Iz odgovora Ministarstva gospodarstva jasno je da će oni baratati onime što uporno ističu u Vladi: dvojno iskazivanje cijena, primjena fiksnog tečaja konverzije prilikom izračunavanja, nadzor nad trgovcima i pružateljima usluga te praćenje kretanja cijena najčešće korištenih proizvoda na tržištu.
Neobavezni Etički kodeks
Umjesto crnih lista spominje se Etički kodeks, odnosno skup pravila koje će poduzetnici moći, ali neće morati primjenjivati. Potrošači će unaprijed znati koji su mu se trgovci i poslovni subjekti pridružili.
“Svaki poslovni subjekt koji posluje u direktnom odnosu s potrošačima bit će pozvan da se pridruži inicijativi s ciljem ispravnog preračunavanja i iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, bez neopravdanog povećanja. Kodeks je predviđen kao dokument deklaratorne primjene koji bi poduzetnike poticao na transparentno poslovanje. Poslovnim subjektima koji pristupe Etičkom kodeksu omogućit će se dobivanje i postavljanje vizualne identifikacijske oznake, odnosno logotipa kojim će se signalizirati da se radi o pouzdanom subjektu koji nije povećao cijene robe ili usluge bez razloga”, objasnili su iz Ministarstva i dodali da će svaki potrošač moći napisati svoj komentar o poštivanju Kodeksa.
Slovensko iskustvo
Na pitanje zašto se više ne spominju crne liste nisu odgovorili. Moguće da je razlog bijes trgovaca i pružatelja usluga koji bi objava crnih lista izazvala. Slovenci su to odlučili ignorirati, što se pokazalo najboljom odlukom u cijelom procesu zamjene tolara eurom. Javno su objavljena sva poskupljenja iznad šest i 10 posto, a trgovci su sami morali objasniti zašto su digli cijene.
“Pritisak javnosti zbog objave crnih lista bio je prilično velik i došli smo do toga da je dobar dio trgovaca dvaput razmislio prije nego što je dignuo cijene”, rekla je Breda Kutin iz Zveze potrošnikov Slovenije.
Cijene gotovo 1000 proizvoda su se u Sloveniji počele pratiti puno prije, ali i nakon uvođenja eura. O poskupljenjima se izvještavalo na redovitim konferencijama.
Iz domaćeg Ministarstva gospodarstva tvrde da će potrošačke udruge uključiti u aktivnosti praćenja tržišta tijekom uvođenja eura. Namjeravaju raspisati natječaj za šest projekata vrijednih 540.000 kuna, koji bi se provodili od 1. kolovoza ove do 31. prosinca sljedeće godine. Još uvijek nije poznato o kakvim je projektima riječ, ali o crnim listama sigurno nije, prenose RTL Vijesti.
