NATJEČAJ ZA KREATIVCE

Hoće li medo i slavuj preživjeti? Motivi s kovanica kune prelaze u Eure!

Idi na originalni članak
Foto: Pixell

Na zadnjoj sjednici Vlade određeno je da su Ministarstvo financija i HNB zaduženi da do kraja godine izrade prijedlog zakona i druge akte kojima će se definirati postupak izdavanja kovanica eura. Dio je to Nacionalnog plana zamjene kune eurom, a Ministarstvo će postati nadležno tijelo za izdavanje kovanica eura.

Oglas

Potprocedura koja uključuje sve, dakle od izdavanja i pohrane kovanica do upravljanja, povlačenja, zamjene i uništavanja kovanica eura, bit će podrobno definirana zakonom, piše Jutarnji list. Hrvatski novčarski zavod trebao bi postati buduća kovnica novca, a s obzirom na to da Zavod ima dugu tradiciju izrade kovanog novca, ali i namjeru da se izrađuje optjecajni kovani novac eura s nacionalnom stranom, Vlada je Zavodu dala zadatak da radi na pripremnim aktivnosti, prenosi Net.hr

Poslije ispunjenja kriterija, odnosno svih zahtjeva vezanih uz dobivanje dozvole za kovanje, Europska komisija prvo mora dati odobrenje kovnici za kovanje eura.

Kovanica eura s hrvatskim simbolima

O tome kako će izgledati kovanica eura koja će na jednoj strani imati hrvatske simbole odlučit će tijelo koje je početkom veljače imenovao Savjet HNB-a. Riječ je o Komisiji za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane na kovanom novcu eura u opticaju. U njoj se nalazi 17 članova koji su predstavnici stručnih udruga i relevantnih institucija, dok joj je predsjednica Ivana Jakir-Bajo, viceguvernerka HNB-a.

Kako piše Jutarnji list, njezin zamjenik je viceguverner Bojan Fras te ujedno predstavnik HNB-a, a drugi članovi su: prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predstavnica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora; dr. sc. Dragan Damjanović, predstavnik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske; Zvonimir Frka-Petešić, predstavnik Ureda predsjednika Vlade; akademski kipar Kažimir Hraste, predstavnik Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu; prof. mr. art. Alem Korkut, predstavnik Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu; doc. dr. sc. Damir Kovač, dr. med., predstavnik Hrvatskoga numizmatičkog društva; doc. dr. sc. Velibor Mačkić, predstavnik Ureda predsjednika RH; Andreja Metelko-Zgombić, predstavnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH; akademik Velimir Neidhardt, predstavnik HAZU-a; Ira Payer, predstavnica Hrvatskoga dizajnerskog društva; Lazer Rok Lumezi, predstavnik Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti; Nevena Tudor Perković, predstavnica Ministarstva kulture i medija; Andreja Vukojević, predstavnica Hrvatske turističke zajednice; te Zvonko Šakić, predstavnik Ministarstva financija RH.

O uvjetima natječaja članovi komisije ne znaju puno, a kako kažu, u ovom trenutku ne znaju niti hoće li motivi biti zadani s obzirom na vrijednost novca ili u potpunosti slobodni na odabir umjetnicima koji će se prijavljivati na natječaj.

“Mi smo tek dobili obavijest da smo članovi komisije, svi detalji koji se tiču direktno natječaja nisu mi rečeni, pa vam ne mogu iznijeti ništa na tu temu. Nadam se da će se na natječaj javiti što više kvalitetnih autora. Pritom ne mislim samo na kipare, nego i na likovnjake, dizajnere, pa i na kreativne timove koji bi mogli kvalitetno reagirati na taj natječaj. Nadam se da će taj kovani euro iz Hrvatske biti lijep. Umjetnost i dizajn mnogo govore o jednoj državi i društvu. Na kraju krajeva, svi će imati taj novac u rukama i, htjeli-ne htjeli, pogledat će ga i nešto zaključiti. Ja se nadam da će to biti da je Hrvatska suvremena i dobro posložena zemlja, iako znamo da se to baš uvijek tako ne pokazuje. Autorima koji će se prijaviti na natječaj posao su pojednostaviti strogo određeni kriteriji”, rekao je za Jutarnji list Alem Korkut.

Kriteriji su određeni

Akademski kipar i medaljer te ujedno autor više od 150 kovanih medalja u zlatu i srebru, Damir Mataušić, kaže da nije član komisije. Jutarnji list ga je upitao koji je razlog za to na što je odgovorio kako se onda ne bi mogao prijaviti na natječaj.

U javnosti su se već počela postavljati pitanja hoće li koji od motiva s kovanih kuna preživjeti u izdanju kovanog eura. Velik je broj onih koji bi voljeli na euru vidjeti medu s kovanice od pet kuna. Slovenci su na kovanici od 20 tolara imali motiv rode koji je zadržan i na kovanici od jednog centa kada su prešli na eure. Osim rode, ostavili su i motiv lipicanera koji se nalazio na 10 tolara.

Exit mobile version