Od idućeg tjedna cijena goriva pada ispod psihološke granice pa najveći hrvatski distributer smatra da je logično da poduzetnici to iskoriste za niže cijene na policama. No s njim se ne slaže ekonomist Novotny: Vidjeli smo brojne psihološke granice koje nisu značile ništa
Tko se još sjeća 2011. godine kad su bile gužve na benzinskim crpkama? Tada je psihološka granica od 10 kuna po litri benzina prvi put probijena.
“Strašno, katastrofa, mi se nadamo da bu stalo”, govorili su tada građani.
Prije točno tri godine cijena litre benzina bila je 7,80 kuna, a od tada rast kreće rapidno. Benzin je 2021. bio 10,25 lipa, a prošle godine 13,24 kune po litri.
Ta je granica sada 1,33 eura, a ruši se u utorak.
Ako uzmemo da je cijena hrane od 2021. do 2023. narasla skoro 20 posto, na tri kune skuplju litru benzina, pitanje je hoće li nam sada štruca kruha ostati skuplja od litre goriva.
“Mislim da neće, čak možda cijene hrane i povećaju jer je kod nas uvijek sve naopako”, smatra Mladen KInčić.
“Sve je ovo kraj mog novčanika tako da mi je sasvim svejedno kolike će biti cijene”, misli Kristina Kegljen.
Nosi li to sa sobom pojeftinjenja?
Distributeri tvrde hoće, autoprijevoznici kažu neće, a analitičari kažu ako i hoće bit će to kratkog vijeka.
Najveći hrvatski distributer Branko Roglić kaže neće se to baš vidjeti sutra osim kod onih koji troše rezerve, a upravo će oni najbolje proći.
“Ako se to ne dogodi, onda tu nešto nije u redu jer svaki pametni poduzetnik mora iskorisiti pojeftinjenje inputa da bi pojeftinio cijene svojih proizvoda na policama jer to će mu povećati prodaju”, govori Roglić.
Međutim, što se hrane tiče bez domaće proizvodnje, nema varijable koja bi mogla dovesti do dugoročnog pada cijena skeptičan je ekonomski analitičar.
“Ne, to ne znači (da će pojeftiniti sve ostalo op.a). Mi smo vidjeli brojne psihološke granice koje nisu značile ništa”, misli ekonomiski analitičar Damir Novotny.
A tu svakako neće pomoći ni turistička sezona. Jer kad kava u Dubrovniku može koštati pet eura, ako ne u srcu ljeta?
“Tu su i rastući zahtjevi za plaćama koja će dati veću kupovnu moć pa će potrošači biti spremni dati više za više cijene”, dodao je Novotny.
U svim ovim Vladinim regulacijama cijena goriva puno su izgubili i vlasnici malih crpki ali i veliki kao što je INA. Sad kad će Vlada liberalizirati tržište, prema najavama i prije ljeta, tek to bi moglo značiti novi skok cijena.
“Nakon tri godine krize, mnogi su jednostavno potrošili svoj kapital i ako ste vi potrošili svoj kapital onda jednostavno jedna mjera kao što je smanjenje cijena goriva ne može vratiti taj kapital jer su mnogi povlačili ruke u svoj vlastiti džep”, kaže ekonomski analitičar Boris Podobnik.
Čak i oni direktno povezani s gorivom kažu nije samo ta cijena formirala cijenu karte, pa ni tu neće biti pojeftinjenja.
“U stvarnosti mi smo pod puno većim pritiskom rasta cijena nego što je sam rast cijena goriva bio. Tek kad bi se cijena rada smanjila što je teško za očekivati došli bi do smanjenja cijena karata”, govori Meštrović iz udruge autoprijevoznika.
Vijesti jesu dobre, ali daleko je to od povratka na staro. Cijene energenata će padati, ali pravi će test biti cijene komunalnih usluga i stanovanja, piše Danas.hr.
