Ovaj dugoročni proračun EU-a, zvan i Višegodišnji financijski okvir, vrijedan je 1,074 bilijuna eura, a Fond za oporavak 750 milijardi eura, od čega 390 milijardi eura odlazi ne bespovratne potpore, a 360 milijardi eura na zajmove
Kako pregovori o proračunu Europske unije dolaze do vrhunca, poljska vlada – sve nestabilnija koalicija predvođena nacionalističkom strankom Pravo i pravednost (PiS) – igra opasnu igru.
Poljski parlament prošli se tjedan pridružio Mađarskoj u donošenju rezolucije kojom podupire vladin plan da stavi veto na proračun EU-a ako, kao što prijeti Bruxelles, ovaj proračun bude povezan s pitanjem vladavine prava. Dvije države članice također prijete da će blokirati fond za gospodarski oporavak nakon pandemije, koji uz proračun za razdoblje 2020. – 2027. iznosi ogromnih 1,8 bilijuna eura.
Morat će se zadužiti?
To bi bilo jako loše za Poljsku i Mađarsku, ali moglo bi se dogoditi, kaže Milan Nic, voditelj Centra Roberta Bosch za srednju i istočnu Europu, Rusiju i Srednju Aziju. “Poljska i Mađarska blokiraju dvije stvari, proračun i mehanizam oporavka, ali njihovi zahtjevi za obje već su zadovoljeni”, rekao je za DW.
Doista, Poljskoj je već obećano 139 milijardi eura iz kohezijskih fondova i oko 34 milijarde eura zajmova iz proračuna i fonda za oporavak za sedmogodišnje razdoblje koje počinje u siječnju.
Hoće li Bruxelles ovaj put ostati dosljedan?
Jedan od prijedloga kako bi se privoljelo Varšavu i Budimpeštu da se slože s ostatkom EU-a je mehanizam vladavine prava koji Europskoj uniji nudi instrument za sankcioniranje kršenja demokratskih načela rezanjem pomoći. To bi se, međutim, odnosilo samo na kršenja koja uključuju zlouporabu fondova EU-a, za što vlade Poljske i Mađarske tvrde da je pravno nejasno. Morawiecki je rekao za njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung da se mehanizam vladavine prava može koristiti proizvoljno i iz političkih razloga.
Jedan odvjetnik iz Varšave koji je odbio da mu navedemo ime, rekao je da bi vezu između financiranja EU-a i poštivanja temeljnih vrijednosti EU-a doista trebalo učiniti pravno stabilnom, dodajući da za pojedine korisnike sredstava EU-a, poput Erasmusovih studenata ili građanskih organizacija, bila potrebna potpuna pravna sigurnost kada su u pitanju sredstva.
Poljska bi, kako je rekao zamjenik poljskog premijera Jaroslaw Gowin početkom mjeseca, bila spremna odustati od veta ako čelnici EU-a usvoje deklaraciju u kojoj bi se dodatno pojasnila povezanosti fondova EU-a i vladavine prava.
Ostali pokušavaju umanjiti značaj ovog spora. “Uvijek se vodi žestoka rasprava o proračunu u EU”, rekao je Piotr Arak iz Poljskog ekonomskog instituta (PIE) za DW. “Ali tema je nova, a s obzirom na to da Poljska izvozi svoju politiku, ovako se stvari obično doživljavaju izvan Poljske. Ali čak i na krajnjoj desnici, nitko ne želi otići iz EU-a”, kaže Arak. U međuvremenu su tečajevi zlota i forinte u mirovanju.
Suprotno ustaljenoj kulturi
Ovo nije prvi put da Bruxelles prolazi kroz ovakvu situaciju. 2018. se pozvao na članak 7. Ugovora o EU-u zbog potencijalne povrede obveza kao član unije. Poljska je mogla izgubiti pravo glasa i milijarde eura subvencija. Ali nije, i pristup Varšave EU-u od tada ostaje isti. “Potpuno je legitimno ono što PiS radi”, kaže Nic, ali dodaje da se stil kojim to čini suprotstavlja ustaljenoj kulturi u Bruxellesu.
Pregovori o proračunu s EU-om zastali su krajem 2019. godine, jer su se rascjepi između Istoka i Zapada proširili. Takozvani štedljivi prijatelji – Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska i Švedska – kažu da će staviti veto na bilo koje rješenje ako distribucija sredstava nije povezana s poštivanjem vladavine zakona. Portugalski premijer Antonio Costa kaže da Portugalci, koji 1. siječnja preuzimaju predsjedanje Vijećem, neće ublažiti stav EU-a.
U međuvremenu Morawiecki tvrdi da postoji ključna veza između bruto doprinosa država članica EU-a i koristi koje imaju od jedinstvenog tržišta. Zemlje Višegradske skupine u razdoblju 2010.-2016. dobile su neto sredstva od EU-a od 1,5-4% svog BDP-a, ali odljev dividendi i prihoda od imovine iz četiri zemlje skupine investitorima smještenim u 15 zemalja “stare” EU bio je 4 % -8% BDP-a zemalja V4 u istom razdoblju.
S druge strane Atlantika, izabrani američki predsjednik Joe Biden ne dijeli Trumpovu nesklonost EU-u, dok su poljski čelnici svjesni da se Angela Merkel povlači sa svoje pozicije u rujnu sljedeće godine što bi moglo ostaviti prostora nekim novim odnosima. Ideja Europe s dvije razine nije po volji većini političara EU-a, a potiskivanje Poljske i Mađarske u drugi red bi također moglo pogoršati postojeće neliberalne tendencije u obje zemlje.
Nejasne poruke iz Varšave
Što se tiče pregovora s Bruxellesom, PiS jasno daje do znanja da prijetnje mogu povećati težinu Varšave, posebno u trenutku dok se Bruxelles bori za pronalazak rješenja za Brexit. “Mislim da je Brexit veliko pitanje za Bruxelles i da će Bruxelles vjerojatno popustiti kad je riječ o Poljskoj. Oni jednostavno ne žele gnjavažu s antagoniziranjem Varšave”, rekao je Filip Dlipaček, ovlašteni financijski planer sa sjedištem u Velikoj Britaniji, za DW.
“Srećom, trenutno nitko ozbiljno ne razmišlja o Polexitu u Poljskoj i naše članstvo ima snažnu javnu potporu”, rekao je za DW Aleksander Laszek, glavni ekonomist u Forumu za civilni razvoj, think tank u Varšavi.
Kaczynski je rekao da njegova stranka nije zainteresirana za formalni Polexit. To ne iznenađuje s obzirom na to da se preko 65 posto ispitanika u Poljskoj protivi ideji izlaska njihove zemlje iz EU-a, dok bi izlazak podržalo 17 posto.
De facto Polexit?
“Iako izlazak ne dolazi u obzir, realnije je da bi jezgra EU-a krenula naprijed bez Poljske i Mađarske,” kaže Nic. Nizozemski premijer Mark Rutte već ide u tom smjeru, sugerirajući da bi ostatak EU-a mogao zaobići Poljsku i Mađarsku.
“De facto Polexit je vrlo moguć ili čak vjerojatan jer se čini da poljske neliberalne vlasti ne priznaju ili se protive odlukama Suda Europske unije i sada izražavaju spremnost da se povuku iz proračuna EU-a i fonda za oporavak,” kaže Agnieszka Bien-Kacala, profesorica ustavnog prava na sveučilištu UMK u Torunu.
“To već znači da Poljska i Mađarska kao rezultat ovog razvoja postaju drugorazredne članice EU-a. Samo je pitanje vremena kada će ključne države nastaviti s pojačanom i to ne samo fiskalnom integracijom ostalih članica”, zaključuje Bien-Kacala.
Danas.hr/Net.hr
