O ljetu ekstrema, divljem i nepredvidljivom vremenu i posljedicama klimatskih promjena s klimatologom i oceanografom prof. Mirkom Orlićem razgovarala je reporterka RTL-a Danas
Kraj je toplinskog vala? Hoće li nas ponovo ohladiti superćelijska oluja kako je to bilo ili neće?
Kad pogledate što se zbiva trenutno nad Europom, a na karti koju imam prikazuje tzv. mlaznu struju nad područjem Europe onda se vidi da postoji 5 valova koji propagiraju s zapada na istok. Mi smo trenutno u zoni brijega vala i temperature su jako visoke. Toplinski val je trajao danima, podloga se jako zagrijava. Val će se, međutim, polako primaknuti prema istoku, doći će hladniji i vlažniji zrak i onda imate hladni i važni zrak iznad tople podloge i posljedično veliku nestabilnost.
A je li ona mora rezultirati onim što nam se dogodilo u srpnju?
Ne mora. Takve stvari se ne mogu prognozirati danima unaprijed, eventualno satima unaprijed i mi moramo slušati ono što govore naši prognostičari s DHMZ-a, a ono što su oni rekli za ovu situaciju je to da će biti nestabilnosti, da će biti grmljavine i nevremena ali da je mala vjerojatnost da se dogodi superćelijska oluja. A to znači da moramo do zadnjeg časa slušati što oni govore i ako oni daju upozorenje možda sat, dva unaprijed onda reagirati na to.
Mala vjerojatnost je 5 posto?
Pa da, ja bi rekao tako nešto.
Ono što sad možemo zaključiti je da su ti ekstremi postali novo normalno, ali očekujemo li njih samo u visini temperature ili će svaki put biti i nekakve oluje?
Novo normalno je zato što imamo porast temperature, globalno zagrijavanje. Ne mora sljedeće ljeto biti istovjetno ovome, ali trend koji se opaža kad gledate kroz dulje razdoblje bi trebao biti pozitivan.
Koliko je to više stupnjeva koje očekujemo kroz 5 ili 10 godina da ćemo imati preko ljeta?
Obično se prognoze daju do kraja 21. stoljeća. One se daju ovisno o scenarijima. Postoje optimistični scenariji emisije stakleničkih plinova i pesimistični. Optimistični kažu da ćemo jako smanjiti emisiju stakleničkih plinova i da će ona recimo od sredine stoljeća nestati,a pesimistični kažu da ćemo nastaviti dalje izgarati fosilna goriva kao do sada.
Ako smo pesimisti onda je to porast temperature do kraja stoljeća od 4 do 5 stupnjeva Celzijevih. Ako hoćete gledati kroz 10 ili 20 godina morate toliko smanjiti proporcionalno.
Je li to znači da će temperatura mora koje je sada gotovo 30 stupnjeva postati uobičajena?
More je 30 stupnjeva na izoliranim mjestima primjerice Malo jezero na Mljetu, to je kao izolirano i zato je to tako, ali ono što se dogodilo s morem i temperaturama mora posljednjih nekoliko desetljeća je da su one stvarno porasle. Prije 40 ili 50 godina normalna ljetna temperatura mora je bila 25 stupnjeva,a sad je 27, a u izoliranim mjestima i puno više. To je dobro dokumentirano mjerenjima s brodova i satelitskim mjerenjima i doista se taj porast dogodio.
Znači, mi više ne pripadamo mediteranskoj klimi?
Pa to vam neće niti jedna klimatolog samo tako reći. Dakle, da definirate klimu morate imati razdoblje od 30 godina, morate kroz 30 godina gledati sve moguće parametre i onda reći je li to mediteranska klima ili nije. Međutim kad gledate ovo ljeto to podsjeća više na trope nego na bilo što drugo. Ja se ne mogu sjetiti kad sam zadnji put čistio snijeg ispred kuće u Zagrebu. Očito je da se promjene dešavaju i ja pretpostavljam kad se budu radile takve analize da će se pokazati da je došlo do promjena klimatskih uvjeta, donosi RTL Danas.hr.
