‘Jako nam je važno utvrditi sigurnost djeteta, ozljeđuje li se, na kojim dijelovima tijela, krvari li. Ako govorimo o samoubojstvu je li već u akciji ili razmišlja o tome i je li u razradi akcije. Ovisno o tom stupnju je i naše djelovanje drugačije. Hoćemo li uključivati neke druge službe, a u svakom slučaju razgovaramo s djetetom da potraži stručnu pomoć’, poručila je Hrpka
Hrabri telefon u posljednje vrijeme se užario, zazvonio je ukupno 4351 put u 2022., a najčešće se je s druge strane “žice” bilo pitanja vezanih za mentalno zdravlje djece. Telefon je zvonio zbog nasilja raznih vrsta, zlostavljanja, no najviše zabrinjava porast poziva onih koji spominju samoozljeđivanje djece i suicidalnost. Takvih poziva je čak 50 posto više nego godinu prije, a psihologinja i predsjednica Udruge Hrabri telefon Hana Hrpka o toj je temi govorila u RTL Direktu. Kazala je kako se podjednako javljaju i djeca i odrasli. “Podjednaki je broj poziva djece i mladih, nešto možda malo više na telefonu za mame i tate, no pružamo i e-savjetovanje putem emaila i chata, a to je kanal koji mlade više vole koristiti. To im je prirodan način komunikacije i čak još jedan stupanj anonimnije. Lakše je neke stvari možda napisati nego izgovoriti, no kada bi sve zbrojili – tu smo negdje”, rekla je i dodala da se načelno radi o savjetodavnoj liniji.
Hrabri telefon je prevenstveno savjetodavna linija
“Nama je u fokusu porazgovarati s djetetom i smirimo ga ako je uznemireno. Najčešće smo prva osoba s kojom dijete razgovara o teškim temama. To može biti nasilje ili misli koje mu se javljaju ili iskustva. Važno je porazgovarati i vidjeti što se događa, koliko često i je li riječ o nasilju ili nečemu drugom. Osobito nam je važno vidjeti tko su osobe od povjerenja u okolini. Neko dijete već kaže nekome i dobije ‘Nije to ništa. Ajde izdrži. Šuti i trpi. Da si se više potrudio…’ No neka djeca nikome niti ne žele reći jer žele zaštititi svoje roditelje da se ne bi još više brinuli i da ih ne bi opterećivali jer vide da je i roditeljima teško”, kazala je Hrpka.
Kada im se javi dijete koje spominje samoozljeđivanje, Hrpka kaže kako je tada prioritet utvrditi sigurnost djeteta. “Jako nam je važno utvrditi sigurnost djeteta, ozljeđuje li se, na kojim dijelovima tijela, krvari li. Ako govorimo o samoubojstvu je li već u akciji ili razmišlja o tome i je li u razradi akcije. Ovisno o tom stupnju je i naše djelovanje drugačije. Hoćemo li uključivati neke druge službe, a u svakom slučaju razgovaramo s djetetom da potraži stručnu pomoć. Jako bi bilo važno da dijete ima osobu od povjerenja koja može s njim potražiti pomoć”, kazala je.
Pandemija i potres su pogoršali situaciju
Hrpka porast poziva povezuje s pandemijom i potresima u određenim dijelovima Hrvatske. “Ono što možemo primijetiti da je porast u svim sustavima, policije, socijale, obrazovanja, svi prijavljuju povećan broj pokušaja i suicida djece i mladih. Ono što možemo objasniti je s razdobljem pandemije i potresima u nekim dijelova toga kakvo je mentalno zdravlje roditelja, o tome donekle i ovisi mentalno zdravlje djeteta. Ako je roditelj bio u teškoćama, brojne su ekonomska pitanja, problemi s kojima se i odrasli jako teško nose, a djeca to vide. Već i najmanja djeca od 3 godine vrlo lako opažaju neverbalnu komunikaciju svojih roditelja i vide koliko su roditelji u grču i strahu i odluče da neće reći ni pokazati ono što osjećaju u sebi. Djeca žele govoriti o tome, moramo im dati mogućnosti da dobiju pomoć. Premalo je stručnjaka u sastavu. Užasno se dugo čeka, nema psihijatara za djecu, to nam govore sve psihijatrijske ustanove za djecu i mlade. Škole nemaju dovoljan broj stručnih suradnika niti za svakodnevni rad, a kamoli za pojačane potrebe”, rekla je te dodala da je broj Hrabrog telefona za djecu 116111, za mame i tate 0800 0800. No, osim na broj telefona, može im se javiti i putem chata i emaila, prenosi Net.hr.
