Osim goleme količine topline, centri zagađuju bukom i crpe resurse. Morat će se uvoziti električna energija, a neće se otvoriti mnogo radnih mjesta, upozoravaju skeptici
Topusko, mala općina poznata po toplicama i iseljavanju, uskoro bi moglo postati lokacija za Pantheon – jedan od najvećih podatkovnih centara u Europi. Zbog veličine i vrijednosti projekta, mnogi se pitaju je li riječ o investiciji stoljeća ili tek o nerealnom obećanju.
“Investicija od 50 milijardi u Hrvatsku za izgradnju golemog podatkovnog centra i proizvodnje energije koja to podržava. To je zemlja u pokretu. To je najveća investicija u povijesti Hrvatske”, izjavio je Chris Wright, američki ministar energetike.
U početnoj fazi planirano je ulaganje od 13,5 milijardi eura. Tim sredstvima predviđena je izgradnja velikog centra za umjetnu inteligenciju, koji bi mogao otvoriti oko šest tisuća radnih mjesta, ali i pokrenuti brojna pitanja.
Odakle će dolaziti struja?
Podatkovni centri troše iznimno velike količine energije, a Pantheon bi za svoj rad trebao čak jedan gigavat električne snage, što je gotovo polovica ukupne potrošnje u Hrvatskoj. Zbog toga se postavlja pitanje kako osigurati toliku količinu električne energije.
Plan investitora uključuje izgradnju solarne elektrane snage 500 megavata, trafostanice te čak 280 kilometara novih dalekovoda. Riječ je o značajnoj prilici za domaće tvrtke poput Končara i Dalekovoda.
“Treba proizvesti toliko kablova, treba staviti spojnice i to napraviti. To je jako veliki posao. Moram reći da sam se na prvu malo iznenadio da je to 1000 megavata, mi radimo s data centrima i to je nama poznato, ali 1000 megavata je ozbiljna snaga”, rekao je Ivica Jakić, energetski stručnjak.
Utjecaj na okoliš
Postavlja se i pitanje kakav će utjecaj cijeli projekt imati na okoliš. Prema tvrdnjama investitora, podatkovni centar koristit će vlastite bunare te neće biti priključen na postojeći sustav vodoopskrbe i odvodnje.
“Tako funkcioniraju i geotermalne elektrane za koje sad vidimo da se grade. Nije ništa što bi trebalo značajnije utjecati na okoliš”, rekao je Goran Krajačić, profesor na Zavodu za energetiku i okoliš na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.
Ništa od velikog broja radnih mjesta?
Ipak, nisu svi uvjereni u pozitivne učinke projekta. Kritičari upozoravaju da podatkovni centri, osim što stvaraju velike količine topline, mogu uzrokovati i buku te iscrpljivati resurse. Također ističu da bi se dio potrebne električne energije morao uvoziti, dok broj novih radnih mjesta možda neće biti velik kako se najavljuje.
“Ti centri ne zapošljavaju puno ljudi. Ovdje kad se pričalo o 6 tisuća ljudi ja sam rekao da je to šala. Takav centar zapošljava 1000-1500 ljudi uvrh glave, mislim da tu isto pretjerujem i to u pravilu nije visoko kvalificirana radna snaga”, rekao je Lucijan Carić, stručnjak za sigurnost informacijskog sustava.
Pobuna stanovništva
Veliki podatkovni centri u brojnim sredinama izazivaju nezadovoljstvo lokalnog stanovništva.
Tako je u njemačkom Freyensteinu pokrenuta peticija protiv planirane izgradnje velikog centra, dok su u Groß-Gerau i nizozemskom Zeewoldeu investitori odustali nakon prosvjeda. Negodovanje građana zabilježeno je i u Dublinu te Marseilleu.
“Ti data centri uz struju troše goleme količine vode. Kako je u biti to što rade ti data centri na kraju uvijek na neki način sufinancirano, sponzorirano, oslobođeno poreza, cijena struje i vode se na kraju prebacuje na građane”, objašnjava Carić.
Unatoč protivljenju, diljem svijeta nastavlja se gradnja takvih centara, jer razvoj umjetne inteligencije povećava potražnju i određuje smjer ulaganja.
“Moramo i mi tu kulturu ‘neću ništa u svom dvorištu’ zaboraviti. Imate cijelo vrijeme narativ u gospodarstvu – ne smijemo biti samo turistička zemlja, je l’ tako. Ako nema sunca, nema mora, nema gostiju – kriza je, nema ekonomije. Dođu investitori za različite projekte, evo samo nemojte da je kod nas. Što onda hoćemo?”, upitao je premijer Andrej Plenković.
‘Strah me je’
Slavka Bajić iz Pecke, mjesta u kojem žive samo dvije obitelji, odlučila je ne prodati svoju zemlju investitorima. Brine je kakav bi utjecaj gradnja mogla imati na njezino stado od 110 ovaca.
“Strah me kako me nije strah, ali ne znam, vidjet ćemo što će se graditi i što će biti jer nitko nije dolazio tu da nam kaže nešto, neku informaciju”, rekla je Bajić.
Informacije o projektu zato su se pojavile kroz objavu investitora u Wall Street Journalu. Na području Banovine, uz već najavljenu megafarmu pilića, sada se spominje i izgradnja velikog centra za umjetnu inteligenciju.
Iako broj stanovnika u tom kraju opada, čini se da velikih projekata ne nedostaje, prenosi Danas.hr.
