Hrvatska bi mogla dobiti jedan od najvećih tehnoloških projekata u ovom dijelu Europe – podatkovni centar Pantheon u Topuskom, čija se vrijednost procjenjuje na više od 50 milijardi eura. Projekt su u Dubrovniku, na forumu Inicijative triju mora, predstavili Končar d.d. i američki partneri, a iza ideje stoji poduzetnik Jako Andabak.
Plan predviđa početak gradnje 2027. godine, dok bi prvi sustavi mogli biti u funkciji već 2029. Ako se realizira, riječ je o investiciji koja bi donijela tisuće radnih mjesta i pozicionirala Hrvatsku na tehnološku kartu Europe, piše Net.hr.
No, što zapravo znači takav projekt?
Ogroman “repozitorij podataka”, a ne klasična IT tvrtka
IT stručnjaci pojašnjavaju kako se ne radi o mjestu gdje se razvijaju aplikacije ili algoritmi, već o infrastrukturi koja omogućuje rad umjetne inteligencije. Riječ je o velikim podatkovnim centrima u kojima se pohranjuju i obrađuju goleme količine podataka.
Takvi sustavi ključni su za razvoj modernih tehnologija jer bez njih nema naprednih AI alata ni digitalnih servisa kakve danas koriste globalne kompanije.
Energetski izazov bez presedana
Uz tehnološki potencijal dolazi i ozbiljan problem – potrošnja energije. Procjene govore da bi centar mogao zahtijevati snagu od oko 1000 megavata, što je više nego što proizvodi Nuklearna elektrana Krško.
To otvara pitanje kako osigurati stabilnu opskrbu energijom, budući da obnovljivi izvori poput sunca i vjetra ne mogu samostalno pokriti takve potrebe tijekom cijelog dana. Stručnjaci upozoravaju da će biti nužna dodatna infrastruktura i ozbiljna ulaganja u elektroenergetski sustav.
Potražnja za stručnjacima i sigurnosni aspekt
Projekt bi značajno utjecao i na tržište rada. Očekuje se potreba za velikim brojem inženjera – od energetike do IT sektora, uključujući stručnjake za obradu podataka i kibernetičku sigurnost.
Sigurnost je pritom ključna, jer takvi centri moraju biti otporni na hakerske napade i osigurati zaštitu ogromnih količina osjetljivih podataka.
Ekološki strahovi i reakcije javnosti
Dio lokalne zajednice izražava zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na okoliš, posebno kada je riječ o vodi i hlađenju sustava. Ipak, stručnjaci ističu da podatkovni centri sami po sebi ne proizvode energiju niti emisije, već je ključno kako će se riješiti njihovo hlađenje i opskrba energijom.
Naglašavaju i da je važno transparentno komunicirati sve detalje projekta kako bi javnost imala jasnu sliku o njegovim učincima.
Plenković: Investitori moraju pokazati plan
Premijer Andrej Plenković poručio je da je projekt tek u početnoj fazi te da investitori trebaju jasno predstaviti poslovni i energetski plan. Istaknuo je kako država ne može dopustiti da se postojeći energetski resursi preusmjere isključivo na jedan projekt bez osiguravanja održivosti.
Dodao je i da je riječ o inicijativi privatnog sektora, ali da je pozitivno što je Hrvatska odabrana kao potencijalna lokacija.
Velika prilika, ali i test za sustav
Ako se projekt realizira, Hrvatska bi mogla postati važan igrač u području umjetne inteligencije i podatkovne infrastrukture. No, put do toga uključuje rješavanje ključnih izazova – od energije do infrastrukture i povjerenja javnosti.
Stručnjaci su pritom jasni: bez ulaganja u suvremene tehnologije i prilagodbe sustava, dugoročni razvoj jednostavno nije moguć.
