U županijama uz more lijekovi se troše manje nego u kontinentalnoj Hrvatskoj
Kardiovaskularne bolesti i dalje su među najvećim zdravstvenim problemima u Hrvatskoj. Prema izvješću HALMED-a, lijekovi za bolesti srca i krvnih žila najzastupljeniji su u ukupnoj potrošnji lijekova. Istodobno raste i potrošnja vitamina D te lijekova za smanjenje tjelesne težine.
“Pijem 20 komada dnevno. Deset ujutro, deset navečer. Nešto je za srce, nešto za tlak, ostalo je za bolove”, kaže Ljubomir iz Zagreba.
Slično iskustvo ima i Melita iz Zagreba.
“Nisam usrećila svoju majku jedan Uskrs jer nam je došla hitna, a ja sam imala tlak 220. To je bio jedan šok, pogotovo meni koja nikad nisam imala problema”, prisjeća se.
Koliko su kardiovaskularne bolesti raširene među Hrvatima pokazuje i potrošnja lijekova.
“Kardiovaskularni lijekovi su definitivno broj jedan, dakle prednjače. Tu ih prate lijekovi za želučane probleme i slično te vitamin D. Osobno bih izdvojila i anksiolitike i lijekove sličnog djelovanja”, kaže magistra farmacije Mihaela Čuljak.
Vitamin D bilježi snažan rast
Među pojedinačnim lijekovima najveću potrošnju ima vitamin D. Prema podacima HALMED-a, njegova potrošnja kontinuirano raste već desetak godina, a posljednjih nekoliko godina povećava se za 15 do 20 posto godišnje.
“Raste kontinuirano zadnjih desetak godina. Zadnjih nekoliko godina raste 15 do 20 posto godišnje, a razlog tome su studije koje su počele izlaziti u javnost o pozitivnom djelovanju vitamina D u imunološkom odgovoru, odnosno njegovom utjecaju na imunosni sustav”, objašnjava Pero Draganić, glavni savjetnik za potrošnju lijekova u HALMED-u.
Kada je riječ o financijskoj potrošnji, najviše se izdvaja za lijekove za liječenje zloćudnih bolesti.
Ukupna potrošnja lijekova nastavila je rasti. Prošle godine na lijekove je potrošeno gotovo dvije milijarde eura, što je rast od 10 posto. Slikovito, riječ je o vrijednosti četiri Pelješka mosta.
Ukupna potrošnja lijekova porasla je za šest posto, a među terapijama koje bilježe rast su i lijekovi za smanjenje tjelesne težine.
“Određeni lijek postane interesantan određenoj skupini ljudi, tako da su ovi lijekovi za sniženje tjelesne težine dobili na važnosti u smislu da su se ljudi zainteresirali za uporabu tih lijekova, a malo manje za, recimo, zdrav život – hodanje, trčanje”, kaže Draganić.
Kardiologinja: Važno je reagirati na vrijeme
Kardiologinja Borka Pezo kaže da ju je izvješće pozitivno iznenadilo, osobito podatak o visokoj potrošnji statina.
“To znači da sva naša stremljenja u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti idu u dobrom smjeru jer su statini, koji su pokazali najveći učinak na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, na prvom mjestu po propisivanju”, kaže Pezo.
Na zdravstveno stanje stanovništva utječe i činjenica da Hrvatska stari, a s dobi raste i rizik od brojnih bolesti.
“Nemoguće je da krvne žile ne nastradaju, pa sve da ste i sveti Benedikt. Jednostavno, starenje čini određene promjene, kako na koži, tako na kosi i na našim žilama, ali to ne znači da trebamo dozvoliti preuranjeno starenje. Trebamo prepoznati faktore rizika i na vrijeme reagirati”, poručuje Pezo.
Izvješće je pokazalo i regionalne razlike u potrošnji lijekova. U županijama uz more lijekovi se troše manje nego u kontinentalnoj Hrvatskoj, piše Net.hr.
