Svakog je dana u Hrvatskoj na bolovanju 72 000 radnika! dok broj bolovanja raste, iz godine u godinu – padaju rekordi zbog Hrvata koji pate od burnouta! U godinu dana vidljiv je gotovo dvostruki porast
U Hrvatskoj sve veći broj zaposlenih otvara bolovanje zbog psihičke iscrpljenosti i tegoba povezanih s burnoutom. Podaci HZZO-a pokazuju da je broj bolovanja otvorenih pod dijagnozom krajnje iscrpljenosti porastao s 50 slučajeva tijekom 2024. godine na 91 slučaj u 2025., što predstavlja povećanje od 82 posto.
Liječnica obiteljske medicine Mirela Marković navodi kako joj se pacijenti često obraćaju zbog simptoma poput grča u želucu i osjećaja da nisu u stanju otići na posao.
“Grč u želucu svakako je simptom. Riječ je o psihičkim tegobama koje nisu bolest same po sebi, nego posljedica psihičkog preopterećenja”, objašnjava Marković.
I glasnogovornik HZZO-a Nenad Korkut potvrđuje rast broja takvih slučajeva. “Pod dijagnozom burnouta imali smo 2024. godine 50 otvaranja bolovanja, a 2025. njih 91, što je značajno povećanje”, rekao je Korkut.
Stres i iscrpljenost u porastu
Podaci HZZO-a pokazuju da su tijekom 2025. godine porasli i drugi oblici bolovanja povezani sa stresom:
Dijagnoza 2024. 2025.
Problemi organiziranja vlastita života: 39 27
Krajnja iscrpljenost (burnout): 50 91
Stres nesvrstan drugamo: 514 605
Dok je broj bolovanja zbog problema organiziranja vlastitog života pao, broj slučajeva krajnje iscrpljenosti gotovo se udvostručio. Istovremeno, bolovanja zbog drugih oblika stresa porasla su za gotovo stotinu slučajeva.
Marković upozorava da su ove dijagnoze vrlo široko definirane te često zahtijevaju dodatnu stručnu obradu.
“Nakon otvaranja takvog bolovanja neke pacijente moramo uputiti na psihološku ili psihijatrijsku obradu. Te su dijagnoze dosta široke i možda nisu uvijek najbolji izbor za označavanje takvog stanja”, kaže liječnica.
Gotovo dva milijuna bolovanja u godini dana
Liječnici mogu otvoriti i bolovanje zbog nedostatka opuštanja i dokolice. Dosad ga je tražio i dobio samo jedan Hrvat i to prije pet godina. Ukupan broj otvorenih bolovanja također raste. Tijekom 2025. godine otvoreno je gotovo dva milijuna bolovanja, oko 200 tisuća više nego godinu ranije.
Pokazatelj 2024. 2025.
Broj bolovanja: 1.801.730 1.996.927
Broj dana na bolovanju: 20.865.889 22.544.804
Hrvati su tijekom prošle godine proveli više od 22,5 milijuna dana na bolovanju, što je približno milijun i 700 tisuća dana više nego 2024.
Najčešći razlozi bolovanja
Prema podacima HZZO-a, najviše bolovanja i dalje se otvara zbog bolesti lokomotornog sustava i problema s kralježnicom.
“Bolesti lokomotornog sustava, ozljede, lumboishialgije i problemi s kralježnicom i dalje su među najčešćim razlozima bolovanja. Tu su i kardiovaskularne bolesti, sezonske viroze, gripe, respiratorne infekcije, onkološke i mentalne bolesti”, navodi Korkut.
Iz HZZO-a napominju kako povećanje broja bolovanja treba sagledati i kroz činjenicu da je u Hrvatskoj danas zaposlen veći broj ljudi.
Rastu i dugotrajna bolovanja
Raste i broj dugotrajnih bolovanja. Stopa bolovanja povećala se s 1,87 u 2024. godini na 2,01 u 2025., što je porast od 7,5 posto.
Liječnici naglašavaju da, unatoč povremenim zlouporabama sustava, većina pacijenata bolovanje koristi opravdano.
“Poznajemo svoje pacijente i možemo procijeniti radi li se o stvarnom zdravstvenom problemu i opravdanom bolovanju”, kaže Marković.
Prema podacima HZZO-a, u prosjeku je svakoga dana na bolovanju oko 72 tisuće građana, što je otprilike broj stanovnika grada Zadra, prenosi Danas.hr.
