Troškovi života su nakon zdravlja jedna od najvažnijih stavki u životu. Hrvatica koja posljednje četiri godine živi u Belgiji nam je otkrila troškove života i usporedila ih s onima u Hrvatskoj
U serijalu Jesmo li preskupi? otkrivat ćemo vam kako žive Hrvati u inozemstvu te ćemo usporediti troškove života u Hrvatskoj i vani.
Hrvatica živi posljednje četiri godine u Bruxellesu, u Belgiji. Zamolili smo je da nam usporedi troškove u Belgiji s troškovima koje je imala u Hrvatskoj. Objasnila nam je i funkcioniranje zdravstva, kao i razvijenost države.
Troškovi života
NET.HR: Koliko Vam je trebalo vremena da pronađete stan u Belgiji, jeste li angažirali agenta za nekretnine?
Kroz dva mjeseca sam pronašla stan preko stranice za oglašavanje. Imala sam prednost jer sam prva išla pogledati stan, a kasnije sam se uselila u drugi stan sa zaručnikom.
NET.HR: Koliki su Vam iznosi troškova stanarine i režija u Belgiji u usporedbi s Hrvatskom? Koje su cijene struje i vode?
Mladi ljudi kada odu raditi van, najčešće žive s cimerima, gdje soba košta u prosjeku 500-700 eura plus režije, dok se neki odlučuju živjeti sami u stanu od 50-60 kvadrata za nekakvih 850-900 eura plus režije. U Belgiji postoji razlika u režijama ovisno od energetskog certifikata stambenog objekta (ako je bolji energetski certifikat, bolja je izolacija i manje se primjerice troši na grijanje). Postoje i jako stare zgrade i stanovi u kojima grijanje mora raditi cijelo vrijeme. Primjerice, u jednom neboderu od 15 katova, za stan od 50-ak kvadrata, struja košta mjesečno 50-ak eura, plin koji se koristi samo za kuhanje 12 eura, a troškovi vode, plina odvoza smeća, conciergea (čišćenje zgrade) i lifta se dijeli na sve stanare zgrade i košta primjerice 450 eura za tri mjeseca (govorimo o zgradi s visokim energetskim certifikatom koji je dobro izoliran i ne treba puno paliti grijanje).
U Hrvatskoj sam plaćala 800 kuna struju jer imamo veliku kuću.
NET.HR: Koliko mjesečno izdvajate za namirnice i osnovne potrepštine u Belgiji, a koliko ste izdvajali za isto u Hrvatskoj?
Lakše je živjeti s nekime pa se sve dijeli napola, ali za hranu nas dvoje izdvajamo oko 350 eura. S jednim punim spremnikom koji plaćamo 75 eura možemo prijeći 700 km. U velikom gradu je automobil više mana nego prednost i zato se više koriste bicikli. Neograničeni internet mjesečno plaćamo 52 eura.
U Hrvatskoj sam mjesečno izdvajala 1500 kuna za hranu i 169 kuna za neograničen internet.
Hrana u kantini na poslu je dosta skupa s obzirom na kvalitetu hrane i servisa pa takvo jelo bez juhe i salate košta između pet-šest eura plus ako dodate juhu, salatu i desert, sveukupna cifra se penje na 12-15 eura. Stoga neki ljudi preferiraju jesti po restoranima u blizini posla, gdje se primjerice može pojesti grčka pita za 7,5 eura plus piće od tri eura ili ako se ide u À la Carte restoran, može se proći za 20-25 eura za ručak koji uključuje i piće. Dakako, najisplativije je kuhati doma i nositi si hranu na posao.
Posao i plaće
NET.HR: Jeste li zadovoljni svojom plaćom u Belgiji? Kako se kreću plaće u Belgiji i koja su najtraženija zanimanja ondje?
Zadovoljna sam plaćom, poslom i mogućnošću poslovnog napredovanja u Belgiji jer mi je to važno. Minimalna bruto plaća u Belgiji je 1842,28 eura bruto. U Belgiji plaća uvijek ovisi od radnih sati, rade li se noćne, prekovremeno ili vikendi. Npr. medicinski tehničari i medicinske sestre imaju 1800 eura, plus ako rade vikende, prekovremeno i noćne, plaća je veća, onda je oko 2000-2500 eura. Profesori imaju od 1600-1800 do 2000 eura plaću, doktori specijalisti oko 5000 eura, kirurzi oko 10.000 eura pa naviše, a IT oko 5000 eura. Prosječni radnik ima oko 1800 eura plaću. Traženi su farmaceuti, inženjeri, radnici u preradi hrane i pića te u proizvodnji transportne opreme.
Mentalitet ljudi
NET.HR: Kako Vam se sviđa mentalitet ljudi u Belgiji u usporedbi s Hrvatima?
Ljudi su dragi i simpatični, iako se osjeti dosta velika razlika u mentalitetu Flamanaca i Valonaca. Ako odete na izlet u neki flamanski grad, primijetit ćete njihovu iznimnu organiziranost u načinima kako su ustrojene ulice, ceste, itd. Kada sam tek došla u Belgiju, imala sam predrasudu da su Belgijci hladni i da se ne vole družiti. Međutim, iako ne piju toliko kavu kao i mi (pritom mislim na kafenisanje poslije posla), oni se vole družiti po restoranima ili otići s društvom na pivo poslije posla. Belgija je zemlja piva, čokolade, pomfrita i vafla. Kada sam tek došla u Belgiju, prvi šok mi je bio da se uz kavu nikad ne daje čaša vode besplatno. Tako umjesto 3,5 eura za kapučino, platite na kraju sedam eura kapučino s bocom vode. Također, uvijek morate naglasiti da želite kapučino s pjenicom mlijeka jer većina Belgijaca kapučino pravi sa šlagom na vrhu, umjesto s mlijekom. Ovo naravno ne vrijedi ako sjednete u grčki ili talijanski restoran.
Valonci su primjerice dosta otvoreni i lijepo prihvaćaju pridošlice (barem ja imam takav osjećaj u glavnom belgijskom gradu).
NET.HR: Postoji li nešto što Vam fali iz Hrvatske?
Fali mi da sam bliže obitelji, obiteljski ručkovi, ispijanje kave kakvo mi imamo u Hrvatskoj poslije posla. U Belgiji se više ide na pivo, nego na kavu. Nedostaje mi kraće radno vrijeme jer se kod njih rade od 9 do 18 gdje si zapravo cijeli dan na poslu, iako sam prihvatila to. Odeš ujutro na posao i vratiš se navečer kući. U Hrvatskoj je ipak drugačije radno vrijeme. Fali mi more i fina hrvatska hrana, iako to kompenziram finim restoranima gore i mogućnošću češćih odlazaka u Hrvatsku zbog jeftinih letova.
Lokacija i pristupačnost
NET.HR: Kako ste zadovoljni blizinom Belgije i blizinom ostalih država?
Prezadovoljna sam. Belgija je jako dobro povezana s cijelim svijetom i stvarno je lako otići gdje god vam padne na pamet. Bilo da imate slobodan vikend i želite otići na Kanarske otoke (avionska karta se može naći za 100-150 eura) ili skoknuti u Dansku, Italiju, na Island ili posjetiti svoje u Hrvatsku. Bruxelles je jako dobro pozicioniran i brzo se stigne čak i autom ili brzim vlakom do Amsterdama, Pariza ili Londona.
Primjerice, dosta se ljudi odlučuje vikendom otići u Aachen u Njemačkoj radi kupnje kozmetičkih proizvoda i potrepština u DM-u (koji nažalost nemamo u Belgiji). Usput malo izletiraju i to je super.
Razvijenost zemalja
NET.HR: Što biste rekli o razvijenosti obje zemlje?
Belgija je dosta liberalna zemlja u kojoj je recimo sasvim normalno prosvjedovati.
Smatram da bi se u Hrvatskoj sindikati trebali više aktivirati za svoje radnike. U Hrvatskoj postoji jedna spirala šutnje. Ljudi se ne usude toliko buniti i prosvjedovati kao u Belgiji. U Belgiji i Francuskoj postoji jedna kultura prosvjeda i svi su na ulicama kako bi se izborili za svoja prava. Jedan dan niti autobusi ni vlakovi nisu vozili zbog štrajka radi povećanih troškova života. Ljudi se bune i dobiju traženo.
U usporedbi s Belgijom, Hrvatska ima kvalitetniju hranu (povrće, voće, žitarice, riba i morski plodovi). Također, natalna politika je bolja u Hrvatskoj nego u Belgiji gdje žene imaju svega par mjeseci porodiljinog, a najčešće moraju raditi i do tjedan dana prije poroda. S druge strane, u Belgiji je puno lakše pronaći poslovno ispunjenje.
Također, jedna izreka kaže da se Belgijci rađaju s ciglom u trbuhu. Oni do 35. godine, svi kupe stanove (kuće). Mladi Belgijci primjerice s polaskom na fakultet iseljavaju iz obiteljske kuće, kreću raditi studentske poslove, iako nastavljaju živjeti u istom gradu gdje i njihovi roditelji. U Hrvatskoj je to gotovo nezamislivo. Naravno, sve to njima dopušta dobar standard.
NET.HR: Nakon života u Belgiji razmišljate li o tome da se nekada vratite u Hrvatsku i što biste rekli da nedostaje u Hrvatskoj?
Nikad se ne zna. Lijepo je biti pošteno plaćen za svoj posao vani i moći doći u posjet rodnom kraju i više puta godišnje. Lijep je osjećaj izvesti svoju obitelj na večeru i moći si priuštiti neke stvari koji si ljudi s prosječnim plaćama u Hrvatskoj ne mogu priuštiti.
Zdravstvena njega
NET.HR: Jedna od najvažnijih tema uz posao i zaradu je zdravstvo. Kako funkcionira zdravstvo u Belgiji?
Građani plaćaju zdravstveno osiguranje između 20 i 30 eura mjesečno. Primjerice, potpuno zdravstveno osiguranje (koje uključuje i hospitalizaciju) je 120 eura za tromjesečje. Postoje i poslodavci koji pokrivaju 80% dok zaposlenik plati razliku.
Ljepota prirode
NET.HR: Sviđa li Vam se više priroda u Belgiji ili u Hrvatskoj? Ima li koja država određene prednosti?
Ljepota je u očima promatrača. Svaka zemlja ima svoje prednosti i nedostatke. Recimo Belgija ima te lijepe šume, Ardene gdje je mogući hiking i dosta su dobro razvili taj planinarski turizam, to smo posebno dobro vidjeli za vrijeme covida kada smo svi hrlili u te šume. Otkrila sam lijepe potočiće s malim slapovima u Belgiji. Neke od većih podzemnih špilja se nalaze upravo u Belgiji i jedno od najstarijih megalitskih naselja se nalazi u području Valonije u Belgiji. Postoji mjesto gdje su megaliti iz prapovijesnog doba. Priroda u Hrvatskoj je naravno nešto nevjerojatno, od slavonske ravnice, predivne Like, Plitvičkih jezera, slapova Krke, Velebita, Učke pa do kvarnerskih i dalmatinskih otoka i Dubrovnika. Svaka regija ima nešto posebno. Fali mi ta raznovrsnost.
