Hrvatski sabor je i na korisnike obiteljske mirovine proširio krug umirovljenika koji će moći raditi pola radnog vremena i primati puni iznos mirovine, ali i donio zakon kojim se zabranjuje sva jednokratna plastika.
Većinom glasova (75 za, dvoje suzdržanih, 43 protiv) sabor je donio Zakon o gospodarenju otpadom. Njegovim stupanjem na snagu, osam dana od objave u Narodnim novinama, zabranit će se stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih proizvoda, piše Index.
U povijest tako odlaze plastični štapići, slamke, pribor za jelo itd.
Od početka 2022. zabranit će se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, uz izuzetak vrlo laganih, a od 3. srpnja 2024. proizvoda koji imaju čep ili poklopac izrađen od plastike.
Po novome zakonu, obveznici izrade plana gospodarenja otpadom bit će država i županije, odnosno Grad Zagreb, koji tu obvezu do sada nisu imali, već su je imale jedinice lokalne samouprave.
Zakon propisuje nadležnost županijskog upravnog tijela za vođenje Očevidnika sakupljača, a Ministarstva održivog razvoja da izdaje dozvole za gospodarenje otpadom za opasni otpad i neopasni otpad koji se obrađuje postupcima u kojima se otpad koristi kao gorivo ili za drugi način dobivanja energije i spaljivanje otpada na kopnu.
VIDEO DANA:
Sabor je izmijenio i zakone o volonterstvu, o vodama te o osnivanju Agencije za ugljikovodike.
U drugo je čitanje poslao zakonske prijedloge o Hrvatskoj gospodarskoj komori, o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, izmjene Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja itd.
Promjene za korisnike obiteljskih mirovina
Sabor je većinom glasova izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju, u koji su ušli i amandmani Silvana Hrelje (HSU), slijedom kojih će i korisnici najniže mirovine moći raditi četiri sata bez umanjenja mirovine.
Korisnicima prava na starosnu, prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i obiteljsku mirovinu, koji su ta prava ostvarili do 31. prosinca 2013., pripada pravo na najnižu mirovinu u slučaju zaposlenja do polovice punog radnog vremena.
Na taj bi se način, tumačio je Hrelja, i tim korisnicima poboljšale materijalne prilike i potaknulo uključivanje u svijet rada i nakon umirovljenja.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) će po službenoj dužnosti zatečenim korisnicima mirovine, kojima je isplata najniže mirovine za vrijeme zaposlenja na pola radnog vremena bila obustavljena, uspostaviti isplatu najniže mirovine bez donošenja rješenja, najkasnije u roku tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona, počevši od 1. kolovoza ove godine ako je to za njih povoljnije.
Izmijenjeni zakon stupa na snagu 1. kolovoza.
