Zakon koji će omogućiti povratak obveznog vojnog roka u Hrvatskoj trebao bi biti predstavljen javnosti u lipnju, dok se njegovo usvajanje u Hrvatskom saboru planira za listopad ove godine. Ako sve prođe prema planu, prva grupa regruta trebala bi započeti obuku krajem ove ili početkom iduće godine, u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi, koje su već spremne za prihvat.
Kako se neslužbeno doznaje iz izvora bliskih Vladi, većina pojedinosti oko temeljnog vojnog osposobljavanja je dogovorena, no još se usklađuju zadnji detalji, posebno oni koji se odnose na mogućnost civilne službe za one koji vojni rok ne žele služiti zbog priziva savjesti.
Ovog tjedna u Banskim dvorima održan je važan sastanak na kojem su, uz premijera Andreja Plenkovića, sudjelovali i ministri obrane, unutarnjih i vanjskih poslova, te predstavnici Oružanih snaga. Na temelju rasprave, predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću dostavljena su dva strateška dokumenta – prijedlog nove Strategije obrane i Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga. Predloženo je da se o njima raspravlja i na sjednici Vijeća za obranu.
Kako će izgledati povratak vojnog roka?
Planirani hodogram aktivnosti predviđa da se izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama prvo puste u javnu raspravu u lipnju. Prvo saborsko čitanje zakona planira se do ljetne stanke, odnosno do sredine srpnja, drugo čitanje u rujnu, a konačno usvajanje u listopadu.
Prema trenutnim informacijama, obvezno vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca. Tijekom tog razdoblja, regruti će primati 1100 eura neto mjesečno, uz osigurani smještaj i prehranu. Obuka će im se priznati kao radni staž te će služenje predstavljati prednost prilikom zapošljavanja u javnom sektoru.
Zaposleni građani koji budu pozvani na obuku imat će zajamčena radna mjesta, a studenti će imati mogućnost odgode služenja sve do svoje 29. godine.
Što s onima koji odbiju?
Za one koji odbiju vojnu obuku predviđene su dvije alternativne opcije. Prva uključuje tromjesečnu obuku u sklopu sustava Civilne zaštite, gdje bi osobe bile pripremljene za djelovanje u izvanrednim situacijama poput potresa, požara i poplava. Druga opcija je četveromjesečni angažman u lokalnoj zajednici – općinama, gradovima ili županijama – na komunalnim poslovima, u trajanju od osam sati dnevno.
Naknade za ove civilne oblike služenja bit će znatno manje nego za vojne ročnike, a detalji još uvijek nisu u potpunosti definirani.
Godišnje se planira upućivanje pet poziva za temeljnu obuku, svaki za po 800 kandidata, što znači da bi Hrvatska mogla imati oko 4000 novih ročnika svake godine.
