DANAS JE DAN €

Hrvatskoj se diže rampa za eurozonu: Što ćemo s kunama u čarapama, hoće li rasti cijene i još 10 ključnih stvari o euru

Danas će biti usvojena odluka o prihvaćanju eura u Hrvatskoj, dopuna uredbe u kojoj se popisu 19 članica europodručja dodaje i Hrvatska te uredba kojom se utvrđuje definitivni tečaj konverzije kune u euro

Danas će Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) Europske unije usvojiti posljednja tri pravna akta o pridruživanju Hrvatske europodručju od 1. siječnja iduće godine. Vijeće će usvojiti odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj, zatim dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručju dodati Hrvatska kao 20. članica i na koncu uredbu kojom se utvrđuje definitivni tečaj konverzije kune u euro. Na sastanku ECOFIN-a posljednji put će sudjelovati ministar financija Zdravko Marić koji je prošli tjedan dao ostavku. Time će Hrvatska ispuniti jedan od dvaju preostalih strateških ciljeva o pristupanju dubljim integracijama unutar EU-a. Drugi je ulazak u šengensko područje o čemu će se, vrlo izgledno, odluka donijeti najesen.

Podsjećamo na 12 ključnih stvari i najvećih nedoumica oko uvođenja eura.

Kada euro postaje službena valuta?

Euro bi trebao zamijeniti kunu 1. siječnja 2023. godine. Dva dana nakon uvođenja eura svi aktivni bankomati trebat će moći isplaćivati eure, a od 1. do 15. siječnja 2023. građani će u trgovinama još moći platiti u kunama, dok bi im trgovci ostatak trebali vratiti u eurima. Nakon toga moći će se plaćati samo eurima

Po kojem bi se tečaju trebale mijenjati kune u eure?

Sve plaće, krediti i depoziti na računima bit će preračunati u euro bez ikakvog troška za građane, po tečaju konverzije 7,53 kune za euro, što je tečaj koji je formiran prilikom ulaska Hrvatske u ERM2 tečajni mehanizam. Ako iz nekog razloga u Hrvatskoj bude odstupanja, razlika će smjeti iznositi najviše +/- 15 posto od ovog tečaja kako bi se spriječio lov u mutnom pri određivanju cijena, isplati plaća i mirovina ili preostalom iznosu kredita koji građani vraćaju.

Što će biti s kunama ‘u čarapama’?

Kada je riječ je o čuvanju gotovine “ispod madraca” ili “u čarapama”, punih godinu dana banke, FINA i Hrvatska pošta će bez ikakve naknade mijenjati kune u eure. “Građani će bez naknade moći zamijeniti 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se vršiti u Hrvatskoj narodnoj banci, bez naknade i to zamjena novčanica bez vremenskog ograničenja, a kovanica do isteka tri godine od datuma uvođenja eura”, rekao je nedavno ministar Marić. Iz Hrvatske narodne banke (HNB) su savjetovali građane da bilo bi dobro da se tijekom ove godine što više tog novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama konverzija.

Što će biti s plaćama?

Sve će se plaće, kao i krediti i depoziti, preračunati u euro bez ikakvog troška za građane, po tečaju konverzije, najvjerojatnije 7,53 kune za euro. Zakon predviđa da se iznosi zaokružuju na dvije decimale, na najbliži cent, idućim pravilom zaokruživanja: ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena, te ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan. Radi navikavanja, od kolovoza kreće dvojno iskazivanje plaća i mirovina. “Obveza dvojnog iskazivanja će se uz to odnositi i na poslodavce koji će morati dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun i to za plaću i za druge isplate temeljem radnog odnosa”, stoji u Zakona o o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Što će biti s cijenama?

Postoji bojazan da bi se mijenjanjem cijena iz kune u euro trgovci služili taktikom zaokruživanja cijena pa da artikl koji trenutno košta 2,89 zaokruže na tri eura. “Poslovni subjekt dužan je tijekom trajanja razdoblja dvojnog iskazivanja cijenu iskazivati na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni”, stoji u spomenutom Zakonu, a obveza započinje početkom rujna ove godine i završava s krajem 2023. Predviđene su određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima (prodaja robe i pružanje usluga putem automata, na tržnicama, štandovima unutar tržnih centara, pokretna prodaja, objekti poljoprivrednih gospodarstava, spremišta, trapilišta, igre na sreću, povratne naknade na ambalaži, prethodno otisnute vrijednosti na biljezima, poštanskim markama, poklon karticama i dr.

Kakva su bila iskustva u Sloveniji?

Slovenija je uvela euro 1. siječnja 2007. godine, a 2008. i 2009. bilježila je inflaciju višu od pet posto. No, od 2010. nadalje inflacija je počela padati i to na niže godišnje vrijednosti u odnosu na vremena prije uvođenja eura. U istraživanjima koja je proveo HNB navodi se da su u Sloveniji od uvođenja eura znatno poskupjeli restorani, kafići, popravak obuće, popravak kućanskih aparata, usluge prijevoza te rekreativne i sportske usluge. Pogleda li se šira slika, od uvođenja eura prije 15 godina do danas, cijene su porasle oko 26 posto, a plaće čak 48 posto.

Što su crne liste?

Radi se o popisu trgovaca koji su neopravdano digli cijene u procesu uvođenja eura, a koji bi bio javan i dostupan svim građanima.

Što je Etički kodeks za zamjenu kuna eurima?

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji s Koordinacijskim odborom za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača uspostavilo je jučer Etički kodeks, koji će pridonijeti stvaranju sigurnog okruženja za potrošače te omogućiti pouzdano i transparentno uvođenje eura u Hrvatskoj. Svi poslovni subjekti koji posluju u izravnom odnosu s potrošačima pozvani su pristupiti Etičkom kodeksu, jer činom pristupanja svojim potrošačima jamče da će transparentno i pouzdano poslovati. Od svakog poslovnog subjekta očekuje se da posluje u skladu s načelima Etičkog kodeksa te na taj način kontinuirano pridonosi transparentnosti i zaštiti potrošača u procesu uvođenja eura. Inicijativa Etički kodeks provodi se pod sloganom “Svaki cent se broji, svaka kuna se računa”, a cilj je da potrošači budu sigurni da se svaka njihova kuna zaista računa.

Što će biti s kreditima i leasing financiranjima?

Zakonom su predviđena i pravila za preračunavanje kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni, odnosno prilagodbu kamatne stope kada je to potrebno. Nacrt sadrži i obvezu obavještavanja klijenata o izvršenom preračunavanju, kao i pravila za preračunavanje vrijednosnih papira. Potrošač zbog preračunavanja ne smije biti doveden u položaj koji je za njega nepovoljniji u odnosu na položaj u kojem bi bio da euro nije uveden. Iz HNB-a su ranije napomenuli kako će ulazak u eurozonu djelovati u pravcu smanjenja kamatnih stopa na kredite. Kao razlog su naveli da je većina zajmoprimaca banaka snažno izložena tečajnom riziku, jer prihode ostvaruje u kunama, a dug ima i podmiruje u eurima ili uz valutnu klauzulu u euru. Uvođenjem eura ovi će zajmoprimci imati prihode i dug u istoj valuti.

Koliko će nas koštati uvođenje eura?

Za provedbu Zakona o uvođenju eura u državnom proračunu osigurano je ukupno 32,8 milijuna kuna u 2022. godini, potom 3,6 milijuna kuna u 2023. godini i 0,9 milijuna kuna u 2024. godini. Izravni HNB-ovi troškovi i investicije vezani uz novčanice i kovanice eura u razdoblju od 2022. do 2024. procjenjuju se na 915,9 milijuna kuna. U sklopu toga, 880,9 milijuna kuna odnosi se na procjenu troškova kovanja kovanog novca eura i tiskanja novčanica eura.

Što se tiče ukupnih troškova države, HNB-a i privatnog sektora, od 0,5 do 1 posto BDP-a iznosit će troškovi koji se odnose na nabavu/proizvodnju novčanica i kovanica eura, povlačenje kuna iz optjecaja i puštanje novčanica i kovanica eura u optjecaj, prilagodbu bankomata i druge prilagodbe u financijskom sektoru, informatičke i administrativne prilagodbe u sektoru države i privatnom sektoru, aktivnosti informiranja građana i poduzeća, dok će 1,5 do dva posto BDP-a iznositi jednokratna uplata u kapital institucija EU-a. Što se tiče bankarskih troškova, iz HUB-a se za potrebe tehničkog procesa prilagodbe bankarskog sustava jednokratni troškovi procjenjuju od 80 do 100 milijuna eura. Uz to, banke će dugoročno gubiti dio prihoda od konverzije valuta, odnosno prometa na deviznom tržištu kuna/euro od oko milijardu kuna godišnje.

Što će biti s kunama?

Očekuje se da će papirnati prikupljeni novac činiti “stup” visok oko pedeset kilometara, a prikupljene kovanice težiti oko 5200 tona. Sve će to završiti u HNB-u. “Za razliku od novčanica kune, koje će se moći zamijeniti za eure u neograničenom roku, kovanice kune moći će se zamijeniti do isteka tri godine od dana uvođenja eura”, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić. Tijekom te tri godine kovanice će se morati pohraniti i čuvati, a nakon toga i adekvatno zbrinuti. Kada je riječ o papirnatim novčanicama, paralelno s povlačenjem iz optjecaja one će se sukcesivno uništavati “na sustavima za obradu novčanica koji imaju i mogućnost njihova uništavanja”. Četiri mjeseca prije dolaska eura, početkom rujna u Hrvatskoj će početi obvezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima, što je jedna od od ključnih mjera za zaštitu potrošača i sprječavanje “lova u mutnom” da se zamjena valuta koristi za neopravdana poskupljenja. Obveza dvojnog isticanja cijena trajat će cijelu sljedeću godinu

Kako će izgledati ‘hrvatski’ euri?

Nasuprot novčanica eura koje su jednake u svim zemljama, kovanice eura i centa na naličju prikazuju nacionalne simbole članica. Na svim hrvatskim kovanicama podloga će biti šahovnica, a onda na kovanici od dva eura karta Hrvatske, kuna na jednom euru, Nikola Tesla na 50, 20 i 10 centi dok će na 5, 2 i 1 centu na glagoljici pisati HR, prenosi Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views