MEĐU NAJGORIMA

Video | Hvalimo se s puno sunčanih sati, a od sunca ne proizvodimo niti 1% energije, manje i od Albanije

Od svih obnovljivih izvora energije, i uz svo sunce koje prži, sunčanim elektranama zadovoljavamo samo 0,6 posto potrošnje, a imamo 30 posto više sunčanih sati od Njemačke

Nije danas bilo idealno vrijeme za ove fotonaponske panele, ali rade dok god ima svjetla.

Na krovu smo poslovne zgrade kompanije koja čak 60 posto svojih potreba za strujom proizvede sama.

Energetski projekt za njih je razvio Zlatko Bukovac.

“Mi jesmo sada iza Albanije po instalaciji solara, imamo možda 100 MW instalirano u cijeloj Hrvatskoj a potencijal smo strašni i pritom još uvozimo struju”, kaže Zlatko Bukovac, direktor Soltecha.

Hrvatska koja će ove godine uvesti najmanje 30 posto i to vrlo skupe struje, trebala bi se požuriti.

“Nama je najbitnije da upogonimo što više solara, što više vjetra koje EU protežira, pomaže. Kod nas je to nemoguća misija”, govori Bukovac.

Vječna birokracija

Kad ga pitate zašto – kaže previše smo regulirani, a birokracija koči.

“Za jednu te istu stvar vi morate deset službi pitati što je – oni kao da se svi ograđuju. Svi misle da brane tu našu državu, ali ja ne znam od čega je brane”, dodaje Bukovac.

Od svih obnovljivih izvora energije, i uz svo sunce koje prži, sunčanim elektranama zadovoljavamo samo 0,6 posto potrošnje, a imamo 30 posto više sunčanih sati od Njemačke.

Imamo tri puta manje sunčanih elektrana od Slovenije, 25 puta manje od Mađarske i 650 puta manje od Njemačke.

“Hrvatska posjeduje izvanredan prirodni potencijal što se tiče obnovljivih izvora i šteta je ne koristiti…”, kazuje Ante Renić, direktor VSB-a Obnovljive energije Hrvatske.

Od silnog sunca, administraciju nam je uhvatila fjaka. Ministar Filipović u veljači ove godine primio je 216 zahtjeva za energetska odobrenja elektranama na sunce i vjetar. Dosad je riješeno deset zahtjev.

“Sami znamo da su kapaciteti samog ministarstva ograničeni i imamo malo razumijevanja, ali s druge strane godinu dana je malo previše i nema više vremena za čekanje i odugovlačenje”, dodaje Renić.

Čak i da se sutra izgrade te silne elektrane na sunce i vjetar, problem je i s mrežom na koju bi se trebale priključiti te elektrane. U distribucijsku mrežu se malo ulagalo, a kad je Europska unija otvorila Fond za modernizaciju težak 2,4 milijarde eura, Hrvatska je izvukla skromnih 40 milijuna eura, dok je Rumunjska dobila jednu cijelo četiri milijarde.

Ugradnja solara na krovove građana nešto se ubrzala, ali ipak nedovoljno. Jedva dvije tisuće krovova u sunčanoj Hrvatskoj su pod solarima.

“Savjetujem svakom domaćinstvu investicija se vraća u tri, četiri godine. Koji je to posao, i biznis koji se vas oslobađa od trajnog naloga i plaćanja električne energije budući da počinjete proizvoditi za vlastite potrebe, da se investicija u takav projekt solarne instalacije vrati u tri godine. Tko ne bi pristao na to?”, pita se Bukovac.

Dosta tko ne bi? Na kraju dugog mračnog birokratskog tunela, možda se pojavi svjetlo za čiji račun nećete trebati plaćati, prenosi danas.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views