Hrvatsko tržište rada posljednjih godina doživljava tihu, ali značajnu promjenu. Nezaposlenost je na povijesno niskim razinama, poslodavci sve teže pronalaze radnike, a istovremeno raste broj onih koji se odlučuju pokrenuti vlastiti posao. U takvim okolnostima mjere koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje postaju važan alat za poticanje zapošljavanja, osobito za osobe koje najteže pronalaze posao.
U podcastu Net.hr-a Ideje na stolu o tim je mjerama govorio Kristijan Buza iz HZZ-a, naglasivši da je osnovna svrha potpora jasna – omogućiti zapošljavanje osoba koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada i nalaze se u evidenciji nezaposlenih.
Povijesno niska nezaposlenost – ali i novi izazovi
Prema podacima koje iznosi Buza, u evidenciji se trenutačno nalazi 85.378 nezaposlenih osoba, a stopa nezaposlenosti pala je ispod pet posto. Hrvatska je već gotovo godinu i pol ispod granice od 100 tisuća nezaposlenih, što je brojka kakva se nije bilježila desetljećima.
No upravo taj trend stvara novi izazov: kako je bazen nezaposlenih sve manji, tako je teže pronaći kandidate koji zadovoljavaju uvjete za ciljane mjere. Zato se programi kontinuirano prilagođavaju kako bi ostali učinkoviti.
Potpora nije poklon – nego ugovorna obveza
Jedna od čestih zabluda među poslodavcima jest da je riječ o jednostavnom “dobivanju novca”. Buza naglašava da potpora podrazumijeva ugovor s jasnim pravilima. Zavod sudjeluje u trošku rada, ali zapošljavanje mora biti stvarno i rezultirati neto povećanjem broja zaposlenih.
Primjerice, ako je poslodavac u prethodnih 12 mjeseci prosječno imao deset zaposlenih, potpora se može vezati uz jedanaestu osobu – ali broj zaposlenih ne smije padati tijekom trajanja ugovora. Drugim riječima, poticaj nije namijenjen zamjeni radnika, nego otvaranju novog radnog mjesta.
Koliko se zapravo sufinancira?
HZZ u pravilu ne pokriva cijelu plaću. Najčešće se radi o paušalnom mjesečnom iznosu koji ovisi o razini stručne spreme zaposlenog radnika. Kod minimalne plaće, otprilike 40 posto iznosa mjesečno sufinancira se poslodavcu.
Poslodavac osigurava radno mjesto, ugovor i isplatu plaće, dok Zavod preuzima dio financijskog tereta kako bi potaknuo zapošljavanje osoba koje bez dodatne podrške teže prolaze na tržištu rada.
Fokus na ranjive skupine
Mjere su posebno usmjerene na mlade od 15 do 24 godine, osobe starije od 50 godina, osobe bez završene srednje škole te osobe s invaliditetom. Trajanje potpore ovisi o kategoriji – kod nekih skupina riječ je o 12 mjeseci, dok za dugotrajno nezaposlene i osobe s invaliditetom može trajati i do 24 mjeseca.
Ako osoba prethodnih godinu dana nije radila i nalazi se u izrazito nepovoljnom položaju, moguće je ostvariti pravo na dulje razdoblje potpore.
Što u slučaju više sile?
Jedno od čestih pitanja odnosi se na nepredvidive situacije – elementarne nepogode, prekid poslovanja ili uništenje pogona. Takvi slučajevi analiziraju se pojedinačno, no osnovno pravilo ostaje: mjere nisu osmišljene kako bi pokrivale poslovne rizike poslodavca.
Zavod može razmotriti okolnosti, ali istovremeno ne može financirati zapošljavanje, a potom preuzimati trošak radnika koji bi završili na burzi zbog poslovnih otkaza.
„Posao plus“ – stopostotno financiranje
Posebno se ističe mjera Posao plus, koja ide korak dalje od klasičnog sufinanciranja. U tom programu HZZ pokriva praktički 100 posto troška zapošljavanja.
Ciljane skupine su dugotrajno nezaposleni, osobe bez srednje škole, korisnici zajamčene minimalne naknade i osobe s invaliditetom. Posljednjih godina uvedeni su dodatni kriteriji, pa kandidati moraju proći određene radionice, edukacije ili aktivacijske programe prije uključivanja u mjeru.
Prema podacima iz razgovora, u 2024. godini kroz Posao plus uključeno je više od tri tisuće osoba, dok je 2025. broj bio manji – oko 1500 – upravo zbog strožih kriterija i dodatne pripreme kandidata.
Sve se podnosi online
Postupak prijave danas je u potpunosti digitaliziran. Poslodavci mogu iz vlastitog ureda ili doma predati zahtjev za radnikom i istovremeno podnijeti prijavu za mjeru. Sustav je pojednostavljen, a prema riječima predstavnika HZZ-a, poslodavci su uglavnom dobro informirani o dostupnim mogućnostima.
Novca još ima
Za razliku od uvriježenog mišljenja da se sredstva brzo iscrpe, podaci pokazuju suprotno. U posljednjih deset godina nije se dogodilo da su sva raspoloživa sredstva u potpunosti iskorištena.
To znači da poslodavci koji uredno posluju, imaju realan plan i žele zaposliti osobu iz ranjive skupine – i dalje imaju priliku dobiti financijsku potporu.
Mjere su otvorene, sredstva su dostupna, a prema podacima HZZ-a – prostora za korištenje potpora još uvijek ima.
