I TO SE DOGODILO Grčka postala prva razvijena zemlja koja ne može plaćati dugove MMF-u

MMF je potvrdio iza ponoći da Grčka nije do isteka roka uplatila 1,6 miljarda dolara fondu. Kao rezultat toga direktorica MMF-a Christine Lagarde izvijestit će upravni odbor fonda da Grčka ima zaostali dug što je službeni termin za neispunjenje ugovornih obveza.

Grčko obraćanje međunarodnim vjerovnicima u posljednji trenutak za daljnju financijsku pomoć nije bilo dovoljno, i zemlja je u ponoć postala prva razvijena ekonomija u svijetu koja nije mogla otplatiti ratu duga Međunarodnom monetarnom fondu.

Strahovanja od grčkog neplaćanja dugova uznemirila su svjetska financijska tržišta zbog mogućnosti da će to dovesti do njezina izlaska iz eurozone. Sudbina njezina članstva u eurozoni u kojoj je 19 zemalja ovisi o nedjeljnom referendumu na kojem bi Grci trebali glasati o mjerama štednje koje su preduvjet za daljnju financijsku pomoć odnosno izvlačenje Grčke iz dugova.

Prema istraživanjima javnoSTI, 54 posto Grka namjerava glasati protiv mjera štednje, a podupire ih 33 posto, no ta se razlika počela blago smanjivati nakon zatvaranja grčkih banaka.

Glasnogovornik MMF-a Gerry Rice kazao je kako Grčka od sada može dobiti financijsku pomoć od fonda tek nakon što plati zaostale dugove. Potvrdio je da je Grčka u zadnji trenutak zatražila odgodu plaćanja što će upravni odbor fonda razmotriti “u dogledno vrijeme”.

Bujica diplomatskih kontakata uslijedila je u trenutku kad su se desetine tisuća Grka okupile u središtu Atene tijekom protekla 24 sata na dva različita skupa na kojima su jedni podržali mjere štednje a drugi ih odbacili.

Prije isteka ponoćnog roka Varufakis je naznačio tijekom telefonskih konzultacija s europskim kolegama da bi Atena mogla odustati od referenduma ukoliko se dogovor postigne, prema izvorima u eurozoni.

No zadnji grčki prijedlog stigao je prekasno da spriječi obustavljanje u ponoć postojećeg programa pomoći sa blokiranim sredstvima za plaćanje plaća i dugova. Time je Grčka izgubila pristup rati zajma vrijednoj 1,8 milijarda eura i 10,9 milijarda eura za dokapitaliziranje banaka.

Kao znak da ne dižu potpuno ruke od Grčke europski ministri financija kazali su kako će u srijedu nešto prije podneva na telefonskim konzultacijama ponovno razmotriti zadnji grčki prijedlog restrukturiranja dugova i novog zahtjeva za zajmom.

Nije jasno koliko se u srijedu može postići. Povjerenje između Atene i drugih europskih prijestolnica narušeno je nakon pet mjeseci kaotičnih pregovora i odnosi su dodatno pogoršani nakon što je Atena najavila održavanje referenduma o uvjetima vjerovnika.

Grčka je dobila gotovo 240 milijarda eura u dva programa pomoći Europske unije i MMF-a od 2010. Taj novac omogućio joj je da pliva iznad površine no uz visoku cijenu za stanovništvo koje je pretrpjelo smanjivanja mirovina, plaća i javnih usluga.

Zemlja čije se gospodastvo smanjilo za 25 posto od 2009. neplaćanjem dospjelih obveza prema MMF-u pridružila se društvu u kojem su Zimbabve, Sudan i Kuba.

Grčka je neplaćanjem duga MMF-u krenula na put izlaska iz eura s nepredvidivim posljedicama za taj veliki europski projekt koji veže zemlje kroz jedinstvenu valutu i za globalnu ekonomiju.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari