Tragična pogibija slovačke turistkinje u Nacionalnom parku Plitvička jezera otvorila je pitanje nadzora posjetitelja u osam hrvatskih nacionalnih parkova, u kojima ističu da se pridržavaju svih propisanih sigurnosnih mjera pa je u posljednjih pet godina u svima zabilježeno tek sedam smrtnih slučajeva, izvještava danas Hina.
Kroz nacionalne parkove Plitvička jezera, Krka, Brijuni, Kornati, Paklenica, Sjeverni Velebit, Risnjak i Mljet u posljednjih je pet godina prošlo oko 11 milijuna posjetitelja, a život je, uz Slovakinju na Plitvicama, izgubilo troje posjetitelja na Paklenici te po jedan na Krki i Kornatima. Osim njih, stradao je i jedan djelatnik Nacionalnog parka Brijuni.
Pala u kanjon
Pogibija slovačke turistkinje, koja je u ponedjeljak u obilasku Donjih jezera u Nacionalnom parku Plitvice pala u kanjon s visine od sedamdeset metara, tragična je posljedica ignoriranja upozorenja o sigurnosti i kretanju unutar označenih ruta, ističu u NP Plitvička jezera, najposjećenijem hrvatskom nacionalnom parku u kojem ove godine očekuju rekord – više od 1,2 milijuna posjetitelja, gotovo polovicu od rekordnih 2,5 milijuna posjetitelja svih hrvatskih nacionalnih parkova koliko se očekuje ove godine.
“Izuzetno nam je žao zbog ove tragedije, ali ističemo da se ona dogodila isključivo zbog skretanja posjetitelja s označene rute i nepoštivanja znakova upozorenja”, kazao je za Hinu glasnogovornik Plitvičkih jezera Ognjen Borčić. Prema njegovim riječima, nesreće u nacionalnom parku događaju se zbog neodgovornog ponašanja posjetitelja, kojih je ovih dana u prosjeku dnevno više od 10.000 i koje na osam ruta razgledavanja na 30.000 hektara parka nadziru vodiči, ali i nadzornici, odnosno čuvari prirode – njih desetak u dvije smjene.
“Tražimo način da povećamo broj nadzornika, ali zbog zabrane zapošljavanje u javnim ustanovama prisiljeni smo bolji nadzor posjetitelja osigurati kroz angažiranje ostalih djelatnika u Nacionalnom parku, uključivši i sezonske djelatnike kojih je ove godine angažirano čak 348”, kazao je Borčić. Dodao je da bi veći broj čuvara prirode ipak povećao sigurnost posjetitelja, ali da je odluka o njihovu zapošljavanju isključivo na razini države.
Brinu o sigurnosti
U drugom najposjećenijem hrvatskom nacionalnom parku Krka, u kojem prosječno dnevno imaju više od 2.200 posjetitelja i ove ih godine očekuju rekordnih 800.000, ističu da u tijeku ljetne sezone imaju potrebu za povećanim brojem nadzornika, ali i da samoinicijativno provode mjere za povećanje sigurnosti posjetitelja.
Svi djelatnici NP Krka koji rade na terenu, a među kojima su informatori, vodiči, recepcionari, kontrolori ulaza i drugi, brinu o sigurnosti posjetitelja. Unutar službe zaštite ustrojen je odsjek nadzora s 18 čuvara prirode raspoređenih po cijelom parku, koji posebno paze na kretanje i sigurnost posjetitelja. U odsjeku nadzora zaposleni su još i čuvari rampe koji reguliraju promet, noćni čuvari, vatrogasci te čuvari kupališta, ističu u NP Krka. Dodaju i da je zbog povećanih mjera sigurnosti posjetitelja smanjen broj nezgoda te da su u posljednjih pet godina imali samo jedan smrtni slučaj kada je biciklist preminuo nakon što mu je pozlilo za vrijeme vožnje biciklističkom stazom Skradin – Skradinski buk.
Paklenica surađuje s HGSS-om
Najbolja organizacija službi za nadzor i sigurnost posjetitelja je, prema svemu sudeći, u Nacionalnom parku Paklenica u kojem ističu i da su jedino zaštićeno područje koje ima potpisan ugovor o stalnom dežurstvu s Hrvatskom gorskom službom spašavanja (HGSS).
“U Nacionalnom parku Paklenica ukupno su zaposlena 42 djelatnika, računajući sezonske zaposlenike i dvije osobe preko student servisa. Od tog broja zaposlenih je pet nadzornika, s tim da u prihvatu i provođenju mjera zaštite i sigurnosti posjetitelja sudjeluju i djelatnici tehničke službe i službe prezentacije, njih ukupno 25”, ističe ravnatelj Zlatko Marasović. Dodaje da su u posljednjih pet godina u NP Paklenica smrtno stradale tri osobe, dvije na penjalištu te jedna na pustolovnoj utrci.
Otočni parkovi specifični
S druge strane, u otočnim nacionalnim parkovima – na Brijunima, Kornatima i na Mljetu ističu da nemaju većih problema u nadzoru i provođenja mjera sigurnosti posjetitelja.
“Naš posjetiteljski program je tako organiziran da traje četiri sata i cijelo vrijeme vodič je s grupom. Zaposleno je 13 vodiča i oni su ti koji na prvom mjestu brinu o posjetiteljima. U Nacionalnom parku Brijuni zaposleno je i deset čuvara prirode i osam vatrogasaca koji provode preventivne mjere za zaštitu ljudi i prirode”, ističu u NP Brijuni, gdje posljednjih pet godina nije bilo stradvanja posjetitelja, ali je jedan djelatnik Parka poginuo u nesreći na brodu uzrokovanoj velikim nevremenom.
U NP-u Kornati kažu da je u provođenju mjera sigurnosti izravno angažirano šest čuvara prirode i devet ostalih zaposlenika, ali da je bez obzira na njihov stalni angažman teško nadzirati otočno zaštićeno područje otvoreno za sve posjetitelje s brodicama.
Prema riječima ravnatelja NP-a Kornati Josipa Zanze, ove godine na području Parka imali su jedan smrtni slučaj kada je posjetitelj na plovilu doživio srčani udar, pao u more i preminuo, a za jednim posjetiteljem bila je pokrenuta potraga u kojoj su aktivno sudjelovali čuvari prirode.
U NP Mljet ističu da za provođenje mjera sigurnosti i zaštite posjetitelja brine 22 zaposlenika (nadzornici, čuvari i vatrogasci), te da u zadnjih pet godina nije bilo evidentiranih ozljeda ili smrtnog stradavanja posjetitelja.
U planinskim nacionalnim parkovima Risnjak i Sjeverni Velebit angažirano je devet, odnosno pet čuvara prirode i ostalih zaposlenika na provođenju mjera nadzora i sigurnosti posjetitelja, a prema podacima uprave tih nacionalnih parkova u posljednjih pet godina ni jedan posjetitelj nije stradao.
