Većina kredita s promjenjivom kamatnom stopom vezana je uz nacionalnu referentnu stopu, a 18 posto je vezano uz euribor. Upravo oni će biti najviše i najbrže pogođeni povećanjem kamatnih stopa
Ako imate kredite vezane uz euro čeka vas nova borba. Povećanjem referentnih kamatnih stopa za čak tri četvrtine postotnog poena, najviše i najbrže će biti pogođeni građani koji imaju baš takva zaduženja. Iz HNB-a objavu Europske središnje banke nazivaju najvećim zaoštravanjem u posljednjih 40 godina i upozoravaju, ako se nastavi, otplate kredita će se značajno povećati.
Najviše pogođeni oni vezani uz euribor
Čak 62 posto kredita hrvatskih građana je s fiksnom ili kombiniranom kamatnom stopom. Većina onih s promjenjivom vezana je uz nacionalnu referentnu stopu, a 18 posto je vezano uz euribor. Upravo oni će biti najviše i najbrže pogođeni povećanjem kamatnih stopa.
HNB je izračunao da je na kraju prošle godine otprilike 76.500, odnosno 7,2 posto potrošača čija je kamatna stopa vezana uz euribor, imalo je oko 14,7 milijardi kuna, odnosno oko 11 posto preostale glavnice ukupnih kredita stanovništvu. Pritom, gotovo 42 tisuće potrošača ima stambene kredite s kamatnom stopom vezanom uz euribor i čine oko 20 posto ukupnog broja fizičkih osoba sa stambenim kreditom.
Nekima bi moglo rasti za 7882, a drugima za čak 9808 kuna godišnje
“Kada bi se ostvario u višegodišnjem razdoblju daljnji rast kamatnih stopa na kredite vezane uz euribor, nekima od potrošača mogao bi se u znatnoj mjeri povećati trošak otplate. U slučaju rasta kamatnih stopa na te kredite za 3 postotna boda, kod stambenih kredita s trenutno promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz euribor, za 28 posto kredita (10.124 partije) trošak otplate bi porastao za više od 20 posto, što je prosječno 7882 kune godišnje” navode u HNB-u za Novi list.
“Među njima bi otplate najviše porasle potrošačima čiji krediti imaju dugo preostalo dospijeće, pa bi trošak otplate kredita najdulje ročnosti (više od 20 godina) prosječno porastao za više od 30 posto, odnosno za 9808 kuna. S druge strane, zbog kraće ročnosti, kod nestambenih kredita porast troška otplate bio bi znatno manji. Tek bi za 440 partija (1 posto) porast bio viši od 20 posto, dok bi za većinu bio manje izražen”, izračunao je HNB.
Kaže dalje da utjecaj porasta euribora na ratu kredita ovisi o karakteristikama svakoga pojedinoga kredita, a najviše o preostaloj ročnosti do dospijeća.
“Tako porast kamatne stope za 3 postotna boda povećava ratu kredita s preostalom ročnošću od 10 godina za otprilike 13 posto, dok se rata kredita s preostalom ročnosti od približno 20 godina povećava za malo više od 26 posto. Prosječno, u portfelju stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz euribor, za svaku dodatnu godinu preostalog dospijeća relativni trošak otplate prosječno raste za oko 1,3 postotna boda, ističe HNB.
Navode dalje, ‘porast kamatnih stopa na europskom tržištu na kamatne stope na kredite banaka u Hrvatskoj prenosi se tek postupno, ograničen rastom prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita, no taj bi se rast mogao ubrzati ako porastu kamatne stope na nove kredite ili banke krenu dizati kamatne stope na depozite, što bi se odrazilo na kretanje NRS-a’, prenosi Net.hr.
