Kada je riječ o privatnim događajima, očekuje se da se svi prilagode, piše Net.hr.
Vlada Republike Hrvatske proglasila je Dan žalosti zbog smrti pape Franje. Iako su već objavljene preporuke za taj dan, pitali smo glasnogovornika Vlade Marka Milića za pojašnjenje – što s vjenčanjima, sportskim aktivnostima i drugim privatnim događajima.
Skrećemo pozornost da Vlada svojom Odlukom ne regulira događaje privatnog karaktera, nego javne događaje, i to isključivo zabavne priredbe”, kaže Milić.
Prema odluci Vlade, zastave će biti na pola koplja. “Precizno je navedeno na kojim mjestima se ona ističe na pola koplja – na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zgradama u kojima je sjedište ili se obavlja djelatnost pravnih osoba odnosno u kojima fizičke osobe obavljaju samostalnu djelatnost)”, objašnjava Milić.
Pitali smo Milića i smiju li se u subotu održavati sportski i kulturni događaji. “Mogu se održavati, ali bi svoj sadržaj trebali prilagoditi na način da se u razdoblju od 7 do 19 sati ne odvijaju zabavni programi, u skladu s Odlukom Vlade kojom je proglašen Dan žalosti”, napominje.
Sportske aktivnosti odvijat će se normalno, ali važno je da u to vrijeme nema glazbe, a izvan toga razdoblja je dozvoljeno.
Dan žalosti, dakle, dotiče uglavnom javne događaje. Kada je riječ o privatnim događajima, očekuje se da se svi prilagode tom periodu od 7 do 19 sati, odnosno – da te zabave ne postanu javnoga karaktera.
Podsjetimo, Papa Franjo preminuo je u 89. godini od moždanog udara, kome i nepovratnog kardiocirkulatornog kolapsa, objavio je Vatikan na Uskrsni ponedjeljak.
Dan žalosti do sada proglašen 14 puta
Do danas je u Hrvatskoj proglašeno 14 Dana žalosti, a prvi je bio 24. ožujka 1997. godine. Odluku o proglašenju Dana žalosti donosi Vlada Republike Hrvatske u izvanrednim situacijama velikih tragedija, poput prirodnih nepogoda, masovnih nesreća, terorističkih napada ili smrti istaknutih osoba. Dan žalosti obilježava se spuštanjem zastava na pola koplja, otkazivanjem ili prilagodbom zabavnih i kulturnih događanja te prilagodbom medijskih sadržaja.
Ovo su do sada proglašeni Dani žalosti u Hrvatskoj:
- ožujka 1997. godine – Sjećanje na sve poginule i ubijene žrtve Domovinskog rata
- svibnja 1998. godine – Smrt Gojka Šuška, ministra obrane RH
11.–13. prosinca 1999. godine – Smrt predsjednika Franje Tuđmana (3 dana žalosti)
4.–8. travnja 2005. godine – Smrt pape Ivana Pavla II. (3 dana žalosti) - rujna 2007. godine – Pogibija vatrogasaca u Kornatskoj tragediji
- srpnja 2009. godine – Željeznička nesreća kod Kaštela
- travnja 2010. godine – Pogibija poljskog predsjednika Lecha Kaczyńskog u zrakoplovnoj nesreći
- listopada 2012. godine – Smrt Borisa Šprema, predsjednika Hrvatskog sabora
- studenoga 2015. godine – Žrtve terorističkih napada u Parizu
- ožujka 2016. godine – Žrtve terorističkih napada u Bruxellesu
- siječnja 2021. godine – Žrtve potresa u Sisačko-moslavačkoj i okolnim županijama
- siječnja 2021. godine – Smrt osmero mladih Hrvata u Posušju (BiH)
- prosinca 2024. godine – Napad u OŠ Prečko u Zagrebu – smrt djeteta i ozljede učiteljice i učenika
- travnja 2025. godine Smrt pape Franje
