RASPRAVA O AKVAKULTURI

IZVOZIMO LI PREVIŠE RIBE?! ‘Najkvalitenija riba iz Jadrana završi u izvozu’, upozorili saborski zastupnici

Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Osim na prekomjerni izvoz, zastupnica Marijana Petir upozorila je i na nisku potrošnju ribe u Hrvatskoj – svega osam kilograma po stanovniku godišnje, dok je europski prosjek 25 kilograma

Akvakultura je važna gospodarska grana u Hrvatskoj a tuna jedna od najvažnijih izvoznih proizvoda, suglasili su se u četvrtak saborski zastupnici podržavši izmjene Zakona o akvakulturi, ali i upozorili da prekomjeran uvoz nekvalitetne ribe i slabu potrošnju.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

“Činjenica je da izvozimo najkvalitetniju ribu a vrlo često uvozimo ribu koja nije toliko visoke kvalitete. Naime, samo 10 do 15 posto tune ulovljene u Hrvatskoj završi na hrvatskom tržištu a uvoz tune u Hrvatsku je oko 6 000 tona godišnje”, kazala je Marijana Petir (Klub HDZ-a) u raspravi o zakonskim izmjenama vezanim za uzgoj tune. Upozorila je i na nisku potrošnju ribe u Hrvatskoj navodeći kao je prosjek konzumacije ribe u Europi 25 kilograma po stanovniku godišnje, a u Hrvatskoj svega 8 kilograma po stanovniku godišnje.

‘Plavoperajne tune uglavnom će pojesti Japanci’

Na slično su upozorili i  oporbeni zastupnici.

“Plavoperajne tune uglavnom će pojesti Japanci jer si mi ne možemo priuštiti kilogram tune od 160 kuna do negdje čak i 250 kuna po kili”, kazala je.

Hrvoje Zekanović (HRAST) i Miro Bulj (Most) upozoravaju kako najkvalitetnija riba iz Jadranskog mora završava uglavnom u izvozu dok Hrvati jedu nekvalitetnu iz uvoza.

“Ne kažem da je netko protiv izvoza ali mi moramo naći nekakav institut da ne kupujemo smeće iz Španjolske ili iz Latinske Amerike”, kazao je Zekanović.

Tuna nam je jedan od pet najvažnijih izvoznih proizvoda

Anka Mrak Taritaš (Klub IP-a, Pametnog i GLAS-a) navodeći kako je  tuna jedan od pet najvažnijih izvoznih proizvoda Hrvatske naglasila je važnost održivog razvoja. U 2019. izvezeno je 3800 tona tune uz prihod od 50 milijuna eura, navela je.

Na ekološku održivost upozorava i Vilim Matula (Klub zeleno-lijevog bloka) ocijenivši kako mora postojati mogućnost za proizvodnju i razvoj tune u takozvanom punom krugu.

Izmjenama Zakona o akvakulturi hrvatsko zakonodavstvo se  usklađuje s propisa Europske unije u dijelu koji se odnosi na uzgoj tuna, a vezano uz najveći kapacitet uzgoja i najveće ulazne količine ulovljenih divljih tuna pri unosu na uzgajališta u Republici Hrvatskoj, sljedivost, učinkovitiji inspekcijski nadzor nad uzgojem tuna i uvođenje Registra plovila u akvakulturi.

Trenutačno najveći kapacitet uzgoja tuna u Hrvatskoj iznosi 7880 tona na godišnjoj razini, a najveća ulazna količina ulovljenih divljih tuna koja se smije unijeti na uzgajališta iznosi 2947 tona godišnje, kazao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek.

Net.hr

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views